DUGO se vjerovalo da su masti u prehrani štetne. Trend nemasnih dijeta i godine savjeta o izbjegavanju masnoća stvorili su dojam da ih treba unositi što manje. No mozak je organ koji se sastoji od oko 60 posto masti i one su mu potrebne za izgradnju stanica i prijenos živčanih signala. Iako previše masnoća nije dobro za zdravlje, ni njihov premalen unos nije bez posljedica, piše EatingWell.

Nisu sve masti iste, osobito kada je riječ o zdravlju mozga. "Mozgu su potrebne nezasićene masti, dok unos zasićenih i trans-masti treba ograničiti", objašnjava liječnica Kellyann Niotis. Nutricionistica Maggie Moon dodaje da bi masti trebale činiti 20 do 35 posto dnevnog unosa kalorija, pri čemu bi većina trebala dolaziti iz nezasićenih izvora, poput omega-3 masnih kiselina.

Slabija koncentracija

Masti nisu samo izvor energije nego i važan dio građe mozga. Kada ih nema dovoljno, komunikacija između živčanih stanica postaje manje učinkovita pa mogu oslabjeti koncentracija, donošenje odluka i rješavanje problema. Posebno je važan dovoljan unos omega-3 masnih kiselina DHA, EPA i ALA, koje tijelo ne može samo proizvesti.

Problemi s pamćenjem

Premalen unos zdravih masti može utjecati i na pamćenje, osobito na prisjećanje svakodnevnih događaja. "Kada nema dovoljno esencijalnih masnih kiselina, stanice u hipokampusu, dijelu mozga zaduženom za pamćenje, slabije funkcioniraju", kaže Moon. Dugoročno, prehrana bogata nezasićenim mastima može pomoći u očuvanju kognitivnih sposobnosti.

Promjene raspoloženja

Zdrave masti važne su i za raspoloženje jer utječu na upalne procese i rad mozga. Osim toga, nužne su za apsorpciju vitamina D i drugih nutrijenata koji sudjeluju u stvaranju serotonina, jednog od ključnih neurotransmitera povezanih s raspoloženjem.

Veći rizik od demencije

Odabir masnoća u prehrani može utjecati i na rizik od kognitivnog propadanja. Omega-3 masne kiseline pomažu u smanjenju upala, snižavanju triglicerida te očuvanju zdravlja srca i krvnih žila, što ujedno doprinosi boljoj opskrbi mozga krvlju i može smanjiti rizik od demencije.

Najbolji izvori zdravih masti

Namirnice koje se preporučuju u sklopu MIND prehrane, koja kombinira mediteransku i DASH dijetu, posebno su korisne za zdravlje mozga. Među najboljim izvorima zdravih masti je masna riba poput lososa, skuše i srdela, bogata omega-3 masnim kiselinama. Preporučuje se jesti je barem jednom tjedno.

Dobar biljni izvor omega-3 masnih kiselina i joda su alge, dok je ekstra djevičansko maslinovo ulje bogato mononezasićenim mastima i antioksidansima pa je dobar izbor za svakodnevno kuhanje.

Orasi sadrže ALA omega-3 masnu kiselinu, a njihova se konzumacija povezuje s boljim kratkoročnim pamćenjem. Chia i lanene sjemenke također su odličan biljni izvor omega-3 masnih kiselina, posebno za osobe koje ne jedu ribu.

Avokado je bogat mononezasićenim mastima koje pridonose zdravom protoku krvi u mozgu. Sjemenke perile nešto su manje poznate, ali su vrlo bogat biljni izvor ALA omega-3 masnih kiselina.

Mozgu su potrebne zdrave masti

Mozgu su potrebne zdrave, nezasićene masti kako bi normalno funkcionirao. Dovoljan unos omega-3 masnih kiselina može pomoći u očuvanju koncentracije, pamćenja i raspoloženja te dugoročno smanjiti rizik od kognitivnog propadanja. Zato je u prehranu dobro redovito uključivati masnu ribu, maslinovo ulje, orašaste plodove, sjemenke i avokado.