BRZINA hodanja jednako je važna kao i broj koraka koje napravite u danu. Hodanje 10.000 koraka u danu dugo se povezuje sa smanjenim rizikom od demencije, bolesti srca, raka i smrti, ali stručnjaci su sada otkrili da brži tempo ima i veće prednosti.

"Poruka koju možemo poslati ljudima je da naš cilj ne mora biti 10.000 koraka u danu, već brže hodati", rekao je dr. Matthew Ahmadi sa Sveučilišta u Sydneyju.

Pokazalo se da i kod manje aktivnih pojedinaca čak 3800 koraka u danu može smanjiti rizik od demencije za 25 posto. Hodanje 9800 koraka bila je optimalna dnevna količina povezana s 50 posto nižim rizikom od demencije.

Prema istraživanju, svakih 2000 prijeđenih koraka postupno smanjuje rizik od preuranjene smrti za osam do 11 posto. Slične veze uočene su za kardiovaskularne bolesti i pojavu raka. Važno je istaknuti da je brži tempo pokazao pozitivne ishode za bolesti srca, rak, demenciju i smrt, više od ukupnog broja koraka koji se naprave u danu.

"Brojanje koraka lako je razumljivo i naširoko se koristi za praćenje razine aktivnosti, ali rijetko ljudi razmišljaju o tempu svog hoda. 10.000 koraka dnevno dobar je cilj za maksimalnu dobrobit, ali i brže hodanje ima svoje prednosti", dodao je profesor Emmanuel Stamatakis sa Sveučilišta u Sydneyju.

Rezultati studije objavljeni su u časopisima Jama Internal Medicine i Jama Neurology, a zaključak su podataka dobivenih od 78.500 odraslih osoba u dobi od 40 do 79 godina, koje su praćene sedam godina.