ZNANSTVENICI su u posudici uzgojili minijaturni mozak s leđnom moždinom i mišićima, što predstavlja napredak pri proučavanju raznih oboljenja tog područja, poput bolesti motoričkih neurona (ALS/MND), piše The Guardian.

Sive nakupine ljudskih moždanih stanica veličine leće spontano su se povezale pomoću produžetaka nalik na vitice s leđnom moždinom i mišićnim tkivom, koji su uzeti iz miša. Nakon povezivanja, znanstvenici su primijetili kako su mišići reagirali, opuštali se i stezali, pod kontrolom takozvanog mini mozga.

Mozak kao kod fetusa

Znanstvenici su pomoću najnovijih metoda uspjeli uzgojiti minijaturni mozak iz ljudskih matičnih stanica i dosegli time mnogo složeniju i sofisticiraniju fazu razvoja nego što su to ostvarili u prethodnim eksperimentima. Najnovija nakupina moždanih stanica pokazuje sličnosti, u smislu raznolikosti neurona i njihove organizacije, s ljudskim fetalnim mozgom između 12. i 16. tjedna trudnoće.

Međutim, znanstvenici smatraju da je spomenuta struktura još uvijek premala i previše primitivna da bi u sebi sadržavala nešto slično mislima, osjećajima ili svijesti.

Etički problemi

"Dobra je ideja raspravljati o ovakvim etičkim pitanjima svaki put kada napravimo korak naprijed pri ovakvim istraživanjima, ali sada smo još uvijek jako daleko od pojave svijesti", rekla je molekularna biologinja Madeline Lancaster iz Medicinskog istraživačkog vijeća (Medical Research Council, MRC).

Potpuno razvijen ljudski mozak ima između 80 i 90 milijardi neurona, a ovaj organoid, odnosno nakupina moždanih stanica, ima samo nekoliko milijuna, što znači da mu je volumen sive tvari između onog kakav imaju žohari i onog kakav imaju ribe zebrice.

Dobro su ga nahranili

Prilikom ranijih eksperimenata, slični organoidi patili su od nedostatka opskrbe hranjivim tvarima. Kada bi mini mozgovi dosegli određenu veličinu, neuroni u središtu strukture počeli bi odumirati jer više nisu bili povezani s opskrbom, a sama struktura prestala bi se razvijati.

U najnovijem istraživanju znanstvenici su prvo uzgojili organoid, a zatim ga narezali na šnite debljine pola milimetra. Njih su postavili na membranu koja se nalazila na tekućini bogatoj hranjivim tvarima. Zbog pristupa hrani i kisiku, nakupina moždanih stanica se tijekom godine dana nastavila razvijati i stvarati nove veze.

Leđna moždina iz mišjeg zametka

Stručnjaci su zatim uz razvijeni organoid postavili leđnu moždinu duljine 1 mm, koju su uzeli iz mišjeg zametka, i okolno leđno mišićno tkivo. Moždane stanice automatski su počele slati neuronske veze i povezivati se s leđnom moždinom. Zatim su pustile električne impulse koji su uzrokovali trzaje mišića.

Svrha ovakvih eksperimenata jest proučavanje razvoja ljudskog mozga i živčanog sustava te njihovih oboljenja, odnosno shvaćanje zašto stvari krenu naopako i zašto se pojavljuju bolesti poput epilepsije ili šizofrenije.

"Očito ne radimo ovo iz zabave. Želimo shvatiti kako funkcioniraju bolesti motoričkih neurona i razumjeti kako uopće nastaju neuronske mreže", rekla je Madeline Lancaster.