Foto: Hina/EPA

NA WALL STREETU su u ponedjeljak burzovni indeksi oštro pali, pa su zaronili u negativno područje u odnosu na početak godine, što je posljedica pritiska na tehnološki sektor i strahovanja od trgovinskog rata između SAD-a i Kine.

Dow Jones skliznuo je 458 bodova ili 1,9 posto, na 23.644 boda, dok je S&P 500 potonuo 2,23 posto, na 2.581 bod, a Nasdaq indeks 2,74 posto, na 6.870 bodova.

U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer pale, a najviše u potrošačkom, za 2,8 posto, i tehnološkom sektoru, za 2,5 posto.

U tehnološkom sektoru najviše je, 5,2 posto, pala cijena dionica Amazon.coma, što je posljedica novog napada predsjednika SAD-a Donalda Trumpa na tog e-trgovca. Trump je jučer ponovno, drugi put u tri dana, prozvao Amazon zbog visokih cijena isporuka proizvoda u SAD-u i najavio promjene.

Tehnološki je sektor ionako već tjednima pod pritiskom kako zbog Amazona, tako i Facebooka koji je uzdrmala nedavna vijest da je konzultantska tvrtka Cambridge Analytica, koja je radila na izbornoj kampanji predsjednika Trumpa, dobila pristup podacima 50 milijuna korisnika Facebooka bez njihovog pristanka.

To je izazvalo strahovanja ulagača od strože regulacije u tehnološkom sektoru, pa su i jučer pale cijene dionica tehnoloških divova, kao što su Facebook, Amazon.com, Apple, Alphabet i Microsoft.

Cijene tih dionica posljednjih su godina najviše rasle, pa se ulagači plaše da slijedi dobitonosna prodaja.

"Situacija je puno složenija, ne radi se samo o rasprodaji u tehnološkom sektoru. Ono što šteti svima je pad S&P 500 indeksa ispod 200-dnevnog pomičnog prosjeka jer to za sobom povlači ulagače koji prodaju dionice i ne mare za to kakvi su fundamentalni pokazatelji", kaže Brian Battle, direktor u tvrtki Performance Trust Capital Partners.

S&P 500 indeks nije pao ispod svog 200-dnevnog pomičnog prosjeka, tehnički važnog pokazatelja, još od glasanja Britanaca o izlasku iz Europske unije na referendumu u lipnju 2016. godine.

Osim toga, ulagači se plaše trgovinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, nakon što je u ponedjeljak Peking izvijestio o uvođenju carina do 25 posto na uvoz 128 različitih američkih proizvoda, od svježeg voća do svinjskog mesa, što predstavlja odgovor na nedavno Trumpovo uvođenje carina na uvoz čelika i aluminija u SAD.

Premda su obje zemlje prošloga tjedna poručile da su spremne pregovarati kako bi se umanjile trgovinske neravnoteže, Trump je za ovaj tjedan najavio uvođenje novih carina do 60 milijardi dolara na uvoz niza kineskih proizvoda, što bi moglo izazvati nove protumjere Pekinga.

"Kineske carine ne izgledaju previše strašno, no komentari u kineskim državnim medijima poručuju da je Kina spremna zaoštriti situaciju ako pregovori ne uspiju", kaže Greg McKenna, strateg u tvrtki AxiTrader.

Zbog svega toga S&P500, Dow Jones i Nasdaq indeks jučer su oštro pali, pa su sada u minusu u odnosu na početak godine.

Pritom je S&P 500 skliznuo u područje korekcije, 10 posto ispod svoje rekordne razine, dosegnute 26. siječnja, pa se ulagači plaše da je tržište 'bikova', razdoblje rasta cijena dionica koje traje već devet godina, pri kraju.

Od kada su 26. siječnja vodeći indeksi na Wall Streetu dosegnuli najviše razine u povijesti, tržište je pod pritiskom bojazni od rasta inflacije, ubrzanja tempa povećanja kamata Feda i mogućeg trgovinskog rata.

Tako je i drugo tromjesečje na Wall Streetu počelo slabo, nakon što su u prvom tromjesečju ove godine S&P 500 i Dow Jones indeks zabilježili prvi pad nakon devet kvartala neprestanog rasta.

Azijske burze pale, dolar blago oslabio

Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica pale, kao i dan prije na Wall Streetu, jer se ulagači plaše trgovinskog rata između SAD-a i Kine i jer je tehnološki sektor i dalje pod pritiskom.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,4 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju pale između 0,1 i 0,9 posto.

Loše raspoloženja na azijskim burzama posljedica je jučerašnjeg oštrog pada cijena dionica na Wall Streetu.

Ipak, gubici na azijskim tržištima znatno su manji nego na Wall Streetu jer je jutros terminski S&P 500 indeks u plusu 0,4 posto, nakon što je jučer potonuo više od 2 posto, što najavljuje mogućnost stabilizacije najveće svjetske burze danas poslijepodne.

A jučer su na Wall Streetu pale cijene dionica u svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, a najviše u potrošačkom, za 2,8 posto, i tehnološkom sektoru, za 2,5 posto.

A cijene su se nafte jutros stabilizirale, nakon što su jučer potonule više od 3,5 posto zbog strahovanja od trgovinskog rata i rasta proizvodnje u Rusiji.

Jutros je cijena barela na londonskom tržištu porasla 16 centi, na 67,80 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 13 centi, na 63,15 dolara.

Na valutnim su tržištima, pak, ojačale valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što je japanski jen.

Tako je tečaj dolara jutros skliznuo na 105,90 jena, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 106,25 jena.

Američka je valuta oslabila i prema europskoj, pa je cijena eura porasla 0,1 posto, na 1,2310 dolara.