Pogledajte timelapse. Ovako su godinama uništavali Liku
NA PODRUČJE Gospića godinama su stizale tone sumnjivog otpada. Nedavno vještačenje je pokazalo visoke koncentracije teških metala u otpadu i tlu te prisutnost PFAS spojeva, poznatih kao "vječne kemikalije", u podzemnoj vodi nizvodno od ilegalnog odlagališta u Bilajskoj 50 u Gospiću. Riječ je o području bivšeg PPK Velebit, poznatom i kao lokacija kod silosa. Riječ je o oko 37.000 tona otpada.
Prema dosad objavljenim rezultatima, voda iz javnog vodovoda je sigurna za piće. HZJZ je zbog zabrinutosti građana jučer proveo i izvanredno uzorkovanje na izvorištu Mrđenovac te kod građana na području Gospića. Rezultati tog uzorkovanja još nisu objavljeni.
Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije istodobno je upozorio građane Gospića, Otočca, Senja te općina Perušić i Karlobag koji koriste vlastite bunare, cisterne i druge lokalne izvore izvan javne vodoopskrbne mreže da se jave Zavodu. Zavod je pritom naglasio da se upozorenje ne odnosi na javni vodovod, za koji navodi da je provjeren i siguran za piće.
Snimka područja kod silosa
Index je jučer obišao lokacije kod silosa i u Rakitovcu. Satelitske timelapse snimke pokazuju kako su se ta područja mijenjala tijekom godina. Posebno je upečatljiva snimka područja kod silosa. Na satelitskim snimkama ESRI World Imagery Waybacka, koje obuhvaćaju razdoblje od 2017. do svibnja 2026., vidi se velika promjena okoliša oko silosa.
Na ranijim snimkama oko objekata je znatno više drveća i zelenila, dok se tijekom godina pojavljuju sve veće očišćene i ogoljene površine. Na kasnijim snimkama posebno se vidi koliko je velika površina na kojoj je uklonjena vegetacija. Oko silosa se širi svijetla, zemljana površina, a promjena je posebno izražena na snimkama iz posljednjih nekoliko godina.
Istodobno se vrlo dobro vidi koliko je cijelo područje blizu kućama. Stambeni objekti nalaze se neposredno uz cestu pokraj lokacije. Velik dio onoga što se nalazi na toj lokaciji zakopan je i prekriven zemljom i pijeskom. Zbog toga se samo iz satelitske perspektive ne vide jasne gomile otpada.
Promjena terena u Rakitovcu
Druga snimka prikazuje Rakitovac, gradsko odlagalište komunalnog otpada u Gospiću. I ondje se kroz godine vidi postupna promjena terena. Mijenja se oblik velike ogoljene površine okružene šumom, pojavljuju se i šire zemljane površine i pristupni putovi.
Građani su još ranije tvrdili da je upravo ondje ukopavan opasan materijal, a lokacija se zajedno sa silosom spominjala i u raspravama o mogućem onečišćenju. Ministarstvo zaštite okoliša krajem lipnja objavilo je da je analizom Geoportala uz gradsko odlagalište Rakitovac uočilo još jednu potencijalno onečišćenu lokaciju, koja se proteže preko katastarskih čestica 648/78 i 648/14, te najavilo žuran nadzor svih sumnjivih lokacija. Rezultati tog nadzora zasad nisu javno objavljeni.
Same satelitske snimke ne otkrivaju što se nalazi ispod zemlje, ali vrlo jasno pokazuju razmjere promjena terena i koliko se sve odvijalo blizu kuća u kojima ljudi žive.
Lokacije su udaljene tek oko kilometar i pol
Lokacija bivšeg PPK Velebit u Bilajskoj 50 i odlagalište Rakitovac zapravo su vrlo blizu. Prema dostupnim koordinatama, međusobno su udaljeni oko kilometar i pol zračne linije. Obje se lokacije nalaze jugoistočno od središta Gospića, u istom širem pravcu uz državnu cestu D50.
To je zanimljivo i zbog onoga što je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije samo istaknulo krajem lipnja. Analizirajući ortofoto i satelitske snimke područja Bilajske 50, Ministarstvo je procijenilo da je veliko krčenje prostora oko bivših silosa počelo otprilike u proljeće 2020. godine. Prema podacima koje je Ministarstvo tada navelo pozivajući se na USKOK, nepropisno odlaganje otpada počelo je početkom 2022. i trajalo do rujna 2024.
Ministarstvo je pritom otvoreno postavilo pitanje kako tako veliko krčenje uz D50, na pravcu prema Rakitovcu, nije bilo primijećeno na terenu.
Razlika između dvije lokacije
Važno je razlikovati te dvije lokacije. Rakitovac je gradsko odlagalište na koje se komunalni i proizvodni neopasni otpad odlaže od 1992. godine. Prema službenoj dokumentaciji, nalazi se oko 3,5 kilometara jugoistočno od Gospića, najbliže kuće udaljene su oko kilometar, a rijeka Lika oko 700 metara. Nalaz Geotehničkog fakulteta o približno 37.000 tona otpada, teškim metalima i PFAS spojevima odnosi se na industrijski kompleks u Bilajskoj 50, a ne na samo odlagalište Rakitovac.
No Rakitovac se u cijelom slučaju ipak pojavljuje iz još jednog razloga. Ministarstvo je 25. lipnja objavilo da je pregledom Geoportala uz gradsko odlagalište uočilo još jednu "potencijalno onečišćenu točku", koja se proteže preko katastarskih čestica 648/78 i 648/14. Najavilo je žuran nadzor svih sumnjivih lokacija. To samo po sebi nije dokaz da se ondje nalazi isti otpad kao u Bilajskoj 50, ali pokazuje da sumnje vezane uz šire područje Rakitovca nisu ostale samo na tvrdnjama građana.
Dodatno, od ožujka ove godine uvedena je mjerna postaja na rijeci Lici kod mosta Ostrvica, oko kilometar nizvodno od Rakitovca. Ministarstvo je u lipnju navelo da su dotad provedene analize na promatranim postajama pokazivale kemijsko i ekološko stanje voda u skladu s propisanim standardima za postizanje dobrog stanja.
Opasni otpad tek čeka sanaciju
Sanacija lokacije bivšeg PPK Velebit još nije počela. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost trenutačno provodi postupke javne nabave za prve faze uklanjanja otpada. U tijeku su dva postupka javne nabave: jedan za uklanjanje i zbrinjavanje oko 4500 tona rasutog otpada s opasnim svojstvima uz silos, a drugi za oko 650 tona otpada u "big bag" vrećama, koji je okarakteriziran kao neopasan. Rok za dostavu ponuda za oba postupka je 25. kolovoza, kada bi ponude trebale biti otvorene.
Poseban i tehnički najzahtjevniji dio sanacije odnosi se na oko 33.000 tona otpada zakopanog i pomiješanog sa zemljom. Budući da Hrvatska nema odlagalište opasnog otpada ni odgovarajuće postrojenje za njegovu termičku obradu, Fond istražuje mogućnosti zbrinjavanja u inozemstvu. Prema Ministarstvu, upiti su najprije poslani prema 15 inozemnih operatora, a potom prema još približno 60 operatora odlagališta opasnog otpada i energana u Europskoj uniji. Poslana su i četiri upita o mogućnosti trajnog skladištenja otpada u zatvorenim bivšim rudnicima soli.
Za zakopani otpad konačno rješenje još nije odabrano. Fond prikuplja podatke o mogućnostima i cijeni njegova zbrinjavanja te paralelno priprema postupak nabave. Balen je najavio da će u rujnu građanskoj inicijativi "Gospić je naš dom" predstaviti raspoložive opcije i rokove sanacije.