Foto: Srđan Vrančić / Cropix

UKOLIKO na referendumu Uniji kažemo "ne", ostajemo bez 180 milijuna eura za prilagodbu, 449 milijuna eura za projekte i više od milijardu eura koliko bismo dobili za 2014. godinu. Znači, alternativa ulasku je ostati gdje jesmo, ali bez novca. Objavila je to Hrvatska narodna stranka na svojim web stranicama kao izjave ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić.

Pusić tvrdi kako bi, da smo već u EU, Željezara Sisak sada radila, jer bi bila konkurentnija na jedinstvenom europskom tržištu bez carina.

"Ako građani doista odbiju ulazak u EU, do ponavljanja referenduma mora proći najmanje šest mjeseci do godinu dana, no možebitno 'da' na ponovljenom referendumu ne bi jamčilo da se proces nastavlja  gdje je stao, ne bi značilo ratifikaciju, jer onda europska strana odlučuje hoće li pričekati  da se formira skupina zemalja iz susjedstva koja će zajedno ući  u Uniju", poručila je ministrica.

Pusić je kazala i kako u javnosti postoji stav da je put prema EU članstvu za Hrvatsku već završena stvar. "Nije", kaže Pusić. "Izrazito je važno poslati poruku svima da će biti onako kako građani odluče na referendumu 22. siječnja. Ako kažu 'da', Hrvatska ide prema punopravnom članstvu 1. srpnja 2013., a ako kažu 'ne', cijela se stvar zaustavlja i bitno mijenja", kazala je.

Pusić dodaje i kako će Europa uvijek utjecati na Hrvatsku, a na referendumu ćemo odlučiti i hoće li Hrvatska dobiti priliku utjecati na Europu.

Još jednom je pozvala sve građane da se informiraju o ovom za Hrvatsku izrazito važnom pitanju, te u što većem broju izađu na referendum.

Najčešći negativni stavovi o Europskoj uniji i Vladini odgovori na njih

Na stranicama ministarstva vanjskih poslova tijekom dana objavljen je i tekst pod nazivom "Najčešći negativni stavovi o Europskoj uniji i odgovori na njih". Kao što i sam naziv govori, u tekstu iz Vlade pokušavaju razbiti najčešće mitove o Europskoj uniji. Jesu li vas uspjeli razuvjeriti po pitanju istih, uvjerite se sami.

Čitav tekst možete pročitati ovdje.

U nastavku donosimo dijelove teksta.

"MIT": Ulaskom u EU, Hrvatska bi postala mala, politički i ekonomski nevažna provincija unutar europske megadržave.

POKUŠAJ RAZBIJANJA "MITA": Europska unija nije država već zajednica naroda i država (velikih i malih) u kojoj države članice zastupaju vlastite interese na europskoj razini bolje i efikasnije nego što bi to mogle kada bi, u današnjem globaliziranom svijetu, ostale izvan Unije.
Bude li daljnji razvoj EU-a išao u smjeru koji Hrvatskoj ne odgovora, ona, kao i svaka druga članica može odlučiti o napuštanju Unije i to prema vlastitim ustavnim odredbama. Činjenica da do sada nijedna država članica nije zatražila izlazak iz Europske unije pokazuje da države članice članstvo u EU-u ne doživljavaju kao prijetnju njihovoj državnoj samostalnosti.

"MIT": Izgubili bismo svoje vanjske granice. Hrvatsku bi nesmetano moglo naseljavati 500 milijuna Europljana. 60 milijuna Talijana moglo bi nesmetano naseljavati Istru, Rijeku, Dalmaciju i hrvatske otoke. A to bi moglo i 82 milijuna Nijemaca, 60 milijuna Engleza, 60 milijuna Francuza, 35 milijuna Poljaka, 10 milijuna Mađara, itd... dakle pola milijarde ne-Hrvata.

POKUŠAJ RAZBIJANJA "MITA": Dosadašnja iskustva proširenja Europske unije pokazuju da nije došlo do masovnih preseljenja iz jedne u drugu državu članicu, a migracije nakon proširenja 2004. godine pokazale su se ograničenima. Osim toga, naseljavanje većih razmjera povezano je sa zapošljavanjem, a u tome će Hrvatska moći primijeniti recipročne mjere prema onim državama članicama EU-a koje bi eventualno odlučile uvesti privremena ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika (najdulje sedam godina, prema modelu 2+3+2, tj. početno ograničenje od 2 godine, uz moguće produženje na dodatne 3 godine nakon prve revizije ako postoji opravdan razlog, te zadnje moguće ograničenje do još 2 godine).

"MIT": Kada uđemo u Europsku uniju, stranci će pokupovati sve nekretnine

POKUŠAJ RAZBIJANJA "MITA": Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 29. listopada 2001, Hrvatska se obvezala postupno otvoriti svoje tržište nekretnina za državljane EU-a, osim kad je riječ o poljoprivrednom zemljištu i područjima zaštićenim sukladno Zakonu o zaštiti prirode. To konkretno znači da su do 2009. državljani EU-a mogli kupovati nekretnine u našoj zemlji po načelu reciprociteta ili obavljanja određene vrste djelatnosti. Od 1. veljače 2009. godine Hrvatska je osigurala isti tretman u stjecanju nekretnina za hrvatske državljane i državljane EU-a. Tamo gdje postoje ograničenja kupnje, ona vrijede jednako za sve – za strance i za hrvatske državljane. Iako državljani Europske unije već dvije godine mogu kupiti nekretnine u Hrvatskoj, nije zabilježen značajan porast potražnje, pa se ne očekuje da članstvo u Uniji tu išta promijeni.

Sudjelovanjem na tržištu Europske unije Hrvatska prihvaća “pravila igre” tog tržišta, koja vrijede jednako za sve države članice. Tako će, kad Hrvatska ude u EU, naši državljani moći bez ograničenja kupovati nekretnine u svim državama EU-a, naši studenti imat će priliku studirati na stranim sveučilištima, naši trgovci moći će ravnopravno konkurirati na europskom tržištu.
No, podsjetimo da, kad riječ o privatnom vlasništvu, vlasnici sami odlučuju hoće li, kome će i kada prodati nekretnine u svom vlasništvu.