PULS zadovoljstva hrvatskih zaposlenika, istraživanje koje je provela domaća tvrtka Stethoscope na uzorku od preko 4000 ispitanika, detaljno analizira zadovoljstvo i angažiranost Hrvata u radnom odnosu, koji su na skali od 0 do 5 svojem zadovoljstvu dali tek ocjenu 3.

Stethoscope je zanimalo tko je zadovoljniji poslom, Hrvatice ili Hrvati, pa su detaljno usporedili rezultate istraživanja prema spolu. 

Zadovoljstvo Hrvata

Na uzorku od preko 4000 ispitanika, od čega 60% muškaraca i 40% žena, najviše se našlo onih u dobnoj skupini 31-40 - njih 40%, no u ispitivanju su zastupljene sve dobne skupine, a poznat je i staž ispitanika.

U istraživanju su hrvatski zaposlenici procjenjivali svoje zadovoljstvo na ljestvici na kojoj 0 znači "uopće se ne slažem", a 5 znači "u potpunosti se slažem". Istraživanje kroz 100-tinjak pitanja ispituje 12 dimenzija vezanih uz zadovoljstvo poslom: promjene i inovacije, angažiranost, suradnju, ravnotežu poslovnog i privatnog, komunikaciju, uvjete rada, učenje i razvoj, viziju i smisao, autonomiju, rukovođenje, organizaciju posla i lojalnost.

Istraživanje je pokazalo da su Hrvati najzadovoljniji angažiranosti koju dobivaju od posla i suradnjom među kolegama, a najmanje su zadovoljni balansom između privatnog i poslovnog života. Razlika je u cijeloj jednoj ocjeni, što je na skali 0-5 značajno.

Upitnik od ispitanika zahtijeva unos industrije u kojoj radi kako bi se mogla napraviti generalna analiza te ispitanik može usporediti svoje rezultate u odnosu na rezultate industrije u kojoj radi.

Najzadovoljniji su ljudi zaposleni u IT industriji - njihov je prosjek zadovoljstva 3.49, a slijedi automobilska industrija čije je zadovoljstvo u prosjeku 2.92 od 5. Najnezadovoljniji je javni sektor - prosjek zadovoljstva ljudi zaposlenih u ovom sektoru je tek 2.01.

eNPS je employee net promotor score; metrika koja pokazuje kolika je vjerojatnost da će zaposlenik preporučiti tvrtku drugima kao dobro mjesto za rad, a eNPS Hrvatske iznosi 7.19 na skali do 10. Među ispitanicima je podjednak omjer onih koji su promotori tvrtke u kojoj rade, odnosno koji će svoju tvrtku preporučiti; kao i pasivnih i onih koji svoju tvrtku nikako neće preporučiti kao dobro mjesto za rad.

Na razini industrije to izgleda ovako:

Vjerojatnost da će zaposlenici preporučiti tvrtku kao dobro mjesto za rad varira ovisno o industrijama. Najveću ocjenu dobila je automobilska industrija, iznad 8, te, očekivano s obzirom na zadovoljstvo, IT industrija, a slijedi marketing. Najmanje bi preporučili svog poslodavca zaposleni u financijama te oni najmanje zadovoljni - javni sektor.

Najzadovoljniji su ljudi koji rade u tvrtkama do 9 ljudi, a najmanje zadovoljni oni koji rade u velikim sustavima koji broje preko 1000 zaposlenika, no razine zadovoljstva nemaju velike oscilacije pa možemo zaključiti kako u Hrvatskoj nema velikih razlika u zadovoljstvu s obzirom na veličinu tvrtke.

Dob nije faktor koji značajno utječe na zadovoljstvo - iako su u Hrvatskoj najzadovoljniji oni koji se nalaze tek na početku karijere, sve dobne skupine ocijenile su svoje zadovoljstvo između 2.42 i 2.64.

Usporedba zadovoljstva po spolu

U Hrvatskoj su žene manje zadovoljne poslom i poslodavcem u odnosu na muškarce. Ipak, ukupna razlika u zadovoljstvu malo govori o razlozima te razlike pa je bitno provjeriti razlike u pojedinim dimenzijama zadovoljstva poslom i razlike među industrijama.

I kod muškaraca i žena među najzadovoljnijima su oni u IT sektoru - u usporedbi s ostalim ženama, one u IT sektoru su najzadovoljnije različitim aspektima posla, a muškarci iz IT sektora su drugi najzadovoljniji od ostalih muškaraca.

"Žene u Hrvatskoj na radnom mjestu opažaju više diskriminacije i nepoštivanja nego muškarci"

Dublja analiza razlika po pojedinim dimenzijama pokazala je da, iako općenito žene pokazuju manji stupanj zadovoljstva od muškaraca na većini dimenzija, najveće razlike se pokazuju na dimenzijama koje se odnose na zadovoljstvo suradnjom s kolegama i zadovoljstvom nadređenim. Pri tome je odgovor na jednoj tvrdnji posebno zanimljiv. Naime, izjavom "U tvrtki se poštuju različitosti te nema diskriminacije po bilo kakvoj osnovi" u većoj su se mjeri složili muškarci - konkretno, slaže se 78% muškaraca, a 65% žena. Ovo znači da u Hrvatskoj žene na radnom mjestu opažaju više diskriminacije i nepoštivanja nego muškarci.

Osim toga, iako razlika u radnim uvjetima općenito nije bila toliko velika, ističe se odgovor na pitanje o zadovoljstvu plaćom - 36% žena uopće nije zadovoljno plaćom te smatra kako nije u skladu s njihovim znanjima, vještinama i odgovornostima, dok isto smatra 25% muškaraca. Žene su i puno manje zadovoljne edukacijama koje dobivaju i planovima za njihov daljnji razvoj i napredovanje u odnosu na muškarce.

Problematika balansa poslovnog i privatnog života je sve aktualnija pa smo pobliže pogledali i spolne razlike po ovom pitanju.I dok je podjednak postotak muškaraca i žena naveo da mora često prekovremeno raditi i da im zahtjevi posla ometaju privatni i obiteljski život gotovo jednako - oko 35%. Manji dio žena, njih 39%, nego muškaraca, njih čak 50%, navodi da se u slobodno vrijeme može potpuno opustiti.

"Ovaj nalaz vjerojatno proizlazi iz činjenice da veći udio kućanskih poslova i brige o djeci i dalje pada na žene te se obično nalazi i u istraživačkoj literaturi. Na primjer, u istraživanju o prilagodbi na rad od kuće koje smo proveli za vrijeme pandemije pokazalo se da su žene koje su radile od kuće imale niži stupanj subjektivne dobrobiti od muškaraca (iako im je produktivnost bila podjednaka). Razlog tome je vjerojatno bio veći teret privatnih i obiteljskih obveza koji im onda otežava oporavak od posla", objašnjava Business Psychology Lab.

Čini se da se sve ovo odrazilo i na vjerojatnost preporuke tvrtke kao dobrog mjesta za rad - 38% muškaraca preporučilo bi svoju tvrtku kao dobro mjesto za rad, a čak 44% žena to nikako ne bi učinilo.

Konačno, ovo se odražava i na procjenu lojalnosti - žene su u znatno manjoj mjeri odane svojoj organizaciji i spremne su ju napustiti ako se ukaže bolja prilika.

Usporedba zadovoljstva s obzirom na dob

Iako se čini da dob nije faktor koji značajno utječe na generalno zadovoljstvo poslom kod Hrvata, slično kao i kod spola, zanimljivo je razmotriti razlike po dimenzijama zadovoljstva poslom i industriji kako bismo dobili jasnije zaključke.

Iako se općenito ocjene na dimenzijama zadovoljstva poslom ne razlikuju po dobnim skupinama, mogu se primijetiti neke zanimljivosti. Ispitanici svih dobnih skupina najzadovoljniji su suradnjom i angažiranosti koju pruža posao. Pri tome, mladi su najzadovoljniji time što se kod njihovog poslodavca poštuju različitosti i nema diskriminacije, a imaju prilike za razvoj prijateljstava. Također, čak 80% mladih tvrdi da im je stalo do uspjeha tvrtke u kojoj su zaposleni i gotovo isto toliko vodi računa o njezinom ugledu i van radnog mjesta.

Što se tiče općenitih uvjeta rada, zanimljivo je istaknuti da više od jedne trećine Hrvata mlađih od 30 godina i starijih od 50 godina smatra kako njihova plaća nije u skladu s njihovim znanjima, vještinama i odgovornostima. Plaćom su najzadovoljniji oni u srednjoj dobi - 31% njih izjavilo je kako je plaća u skladu s navedenim kriterijima.

Iako po pitanju balansa poslovnog i privatnog razlike nisu velike, zanimljivo je istaknuti da se s tvrdnjom "Često se osjećam iscijeđeno zbog posla" slaže znatan dio zaposlenih. Najviše to osjećaju mladi, njih 28%, srednja dob u 23% slučajeva, a tako se osjeća 20% osoba starijih od 50 godina.

Detaljniji pogled na zadovoljstvo različitim aspektima rukovođenja pokazuje da mladi tu pokazuju određenu razinu nezadovoljstva. Kod mlađih od 30 godina 42% vjeruje da bi stvari koje rade u sklopu svoje pozicije trebalo raditi drugačije, a 39% njih odluke bi donosilo u potpunosti drugačije.

"Stariji radnici su općenito manje cijenjeni u Hrvatskoj"

Konačno, po pitanju zadovoljstva razvojem, u odgovorima na pitanja vezano za planiranje razvoja u tvrtki pokazalo se da su ovdje stariji radnici dosta manje zadovoljni. Čak 40% zaposlenika starijih do 50 godina i između 31 i 50 godina navodi da nema definiran razvojni plan za daljnje unaprjeđenje njihovih kompetencija. Dijelom se ovo može i objasniti time da neki od ovih radnika, pogotovo stariji od 50 godina, ni nemaju potrebe za daljnjim unaprjeđenjem kompetencija.

"Iako se često može čuti argument da stariji radnici više nemaju volje za daljnjim razvojem i napredovanjem, nama se čini da ovaj podatak odražava jedan od nalaza koji proizlazi iz European Working Condition Surveya (EWCS), velikog europskog istraživanja na reprezentativnim uzorcima radnika. Usporedbe starijih i mlađih radnika na tim podacima pokazuju da su stariji radnici općenito manje cijenjeni u Hrvatskoj i ovo bi mogla biti jedna od manifestacija tog problema", komentira Business Psychology Lab.

Slično gore navedenome, čini se da vjerojatnost preporuke radnog mjesta kao dobrog mjesta za rad također pada s dobi. Tako bi oni do 30 godina, koji su obično na početku svojih karijera, u najvećoj mjeri preporučili svojeg poslodavca - to bi učinilo njih preko 38%, dok bi to učinilo 31% ljudi u dobi 31-50 i tek 27% ljudi starijih od 50 godina.

Iza Stethoscopea stoji Degordian, agencija s uredima u Zagrebu, Beogradu, Mostaru i New Yorku. Krajem 2022. lansiran je i My Stethoscope, upitnik koji se koristi i za istraživanje zadovoljstva unutar tvrtki, a razvijen je u suradnji s Business Psychology Labom. Sastoji se od 100-njak pitanja, za njegovo ispunjavanje je potrebno 10-ak minuta, a osoba potom na mail dobiva analizu vlastitog zadovoljstva te usporedbu u odnosu na industriju, kao i na tržište na kojem radi.

Ako želite dobiti svoju analizu i usporediti rezultate, My Stethoscope upitnik možete ispuniti ovdje.