Foto: AFP

NAJVAŽNIJA odluka proizišla sa velikog EU summita u prosincu prošle godine, ona o formiranju fiskalne unije, dobila je prve konkretne pravne konture. A neke od njih bi se mogle pokazati problematičnima.

Njemački zahtjev: Nema financijske pomoći bez članstva u fiskalnoj uniji

Među njima se ističe klauzula koja proizlazi iz najnovije verzije sporazuma o fiskalnoj uniji, a koja određuje da zemlje EU koje ne potpišu ovaj pakt neće moći tražiti bailout ili neke druge oblike financijske pomoći.

"Odobrenje financijske pomoći unutar okvira novih programa pod okriljem Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) bit će uvjetovano ratifikacijom ovog sporazuma", stoji u tekstu ugovora kojeg je vidio EU Observer. Isti portal navodi kako je ova klauzula nastala na temelju zahtjeva Njemačke.

Svako kršenje pravila znači proces na Europskom sudu pravde

Nadalje stoji kako je sve točke nužno zakonski regulirati, po mogućnosti na ustavnoj razini. Definirano je i proračunsko pravilo koje zemlje potpisnice pakta obvezuje da strukturalni deficit drže do granice od 0,5 posto BDP-a. Pod strukturalnim deficitom se podrazumijeva onaj koji ne uključuje privremene proračunske troškove i dopune proračuna.

Napominje se kako se zlatno proračunsko pravilo može zaobići samo pod "izvanrednim okolnostima", poput onih "neuobičajenih događaja koji su izvan kontrole" ili "velikog ekonomskog sloma" neke države. Svako kršenje ovih pravila podrazumijeva mogućnost da tu zemlju neka druga potpisnica pakta odvede pred Europski sud pravde.

Smanjena uloga Europske komisije, određene visine penala

Prema ranijim verzijama pakta, funkcija "tužitelja" bila je dodijeljena Europskoj komisiji, ali je njena funkcija sad reducirana na izvjestiteljsku. Drugačije rečeno, zemlje Europskoj komisiji mogu prijaviti drugu državu koja je prekršila pravila, a ako EK utvrdi da su pravila zaista prekršena, slijedi parnica na Europskom sudu pravde. U tekst je uključena i jedna nova ideja, a ta je da će se sve kazne i globe koje će plaćati zemlje grješnice dodavati u 500 milijardi eura težak ESM fond.

Ukoliko se zemlje koje su prekršile pravila ogluše na odluke Europskog suda pravde, odredit će im se dodatna kazna čija će visina biti ograničena na 0,1 posto BDP-a te zemlje.

Hoće li Šveđani i Poljaci pristati na kompromisno rješenje?

Još jedna promjena uvedena je po pitanju prisustvovanja predstavnika ne-euro zemalja na sastancima predstavnika eurozone. Prijašnje verzije pakta su sugerirale kako će redovni sastanci zemalja eurozone biti ekskluzivni, zbog čega su se snažno pobunili Poljaci i Šveđani, koji su zaprijetili da neće potpisati sporazum o fiskalnoj uniji ako im se ne dopusti prisustvo na tim sastancima.

Nova verzija pakta ne ispunjava njihove zahtjeve u potpunosti, ali otvorenom ostavlja mogućnost da predsjedavajući euro sastanaka pozove zemlje koje nisu u eurozoni da prisustvuju sastancima "kako bi diskutirali specifične teme koje se tiču implementacije sporazuma".

Sporazum o fiskalnoj uniji na snagu će formalno stupiti 1. siječnja 2013. godine, pod uvjetom da ga je dotad ratificiralo 12 zemalja eurozone. Ukoliko se to ne dogodi do početka 2013. godine, pakt će zakonsku snagu dobiti čim ga potpiše 12. zemlja eurozone.

Britanski veto može se zaobići

Zadržan je i još jedan zahtjev Europskog parlamenta - da se fiskalni pakt kojeg su stvorile 26 članica EU na međuvladinoj razini u roku od pet godina zakonski spoji s temeljnim Eu ugovorom na razini svih 27 zemalja. Podsjetimo, na zadnjem summitu Velika Britanija je stavila veto na sporazum o fiskalnoj uniji te izazvala pravi mali politički kaos.

Međutim, u tekstu sporazuma o fiskalnoj uniji napominje se kako ostale zemlje mogu premostiti britanski veto na temelju pravila o takozvanoj "užoj suradnji". Riječ je o provizornoj odredbi temeljnog ugovora EU koja podgrupama zemalja dopušta usvajanje novih zakona kada ne postoji opći konsenzus.

Politički lideri zemalja EU već će 30. siječnja pokušati pronaći politički konsenzus o ovom nacrtu sporazuma. Ukoliko se svi slože, potpisivanje bi se odigralo već u ožujku.