Foto: Goran Mehkek (Cropix)

ZBOG situacije oko štrajka u Večernjem listu, zastupnici SDP-a kao i čelnik hrvatskih laburista Dragutin Lesar zatražili su hitno očitovanje ministra gospodarstva Đure Popijača te traže od njega da se danas pojavi u Saboru kako bi objasnio štiti li Državni inspektorat Upravu Večernjaka s obzirom da za vrijeme štrajka za Večernjak pišu honorarci koji nemaju pravo na štrajk.

"Ovaj Sabor više ne može prešućivati kršenje radnih prava", rekao je zastupnik SDP-a Nenad Stazić tražeći da se uz Popijača pojavi i glavni državni inspektor Kruno Kovčić.

Honorarci rade, zaposlenici štrajkaju

Činjenica da honorarci moraju raditi u vrijeme dok njihove kolege zaposlenici štrajkaju za Stazića je primjer obespravljenosti radnika.

"Je li riječ o tome da Državni inspektorat ne djeluje zbog nesposobnosti ili po nečijem nalogu", pitao je Stazić, a njegove stavove dijeli i Dragutin Lesar, čelnik Hrvatskih laburista.

"Ovo je ozbiljan problema koji zaslužuje objašnjenje", rekao je Andrija Hebrang ispred kluba zastupnika HDZ-a dajući za pravo Staziću i Lesaru. Hebrang kaže da treba ispitati optužbe je li bilo pogodovanja.

"Ako je to zaista tako, onda je ovo teška optužba", rekao je Hebrang. Nakon njegova izlaganja iz Sabora prema Vladi upućen je zahtjev za dolazak Popijača i Kovačevića u parlament.

Uprava Večernjaka razočarana

"S razočaranjem moramo konstatirati da se radi o još jednom neodgovornom istupu koji se temelji na netočnim i neprovjerenim informacijama. Od saborskih zastupnika za istupe u Saboru  u  najmanju  ruku  očekujemo  da  o  svim temama, pa i ovoj, govore temeljem  pripreme  i prethodne provjere činjenica te dobivanja cjelovitih informacija", stoji u priopćenju Uprave Večernjeg lista u kojem se dodaje da se njihovi birači zbog ovakvog istupa moraju ozbiljno zabrinuti.

"Da su saborski zastupnici makar pratili medijske objave posljednjih dana na temu  štrajka dijela naših zaposlenika znali bi da je inspekcija rada došla u  Večernji  list  i  da u njemu obavlja nadzor. Znali bi također da Uprava nije ukinula Kolektivni ugovor već je uoči isteka starog ugovora tražila da se zbog   promijenjenih  gospodarskih  okolnosti  i  otežanog  poslovanja korigiraju  neka  materijalna  prava,  inače  među  najvišima  u zemlji,  i potpiše  novi  Kolektivni  ugovor koji će i dalje zaposlenima jamčiti prava veća  od  onih koja propisuje Zakon o radu", napominje Uprava Večernjaka koja podsjeća da je Sindikat odbio razgovarati o novom  Kolektivnom  ugovoru  i odlučio se na štrajk.

Većina ne štrajka!

Kako je u međuvremenu stari ugovor  istekao sada je sukladno Zakonu na snazi Pravilnik o radu, objašanjavaju iz Večernjaka.

"Većina Večernjakovaca  nije  u  štrajku.  A prema hrvatskim zakonima profesionalni novinari  nisu samo oni koji su stalno zaposleni u nekoj od medijskih kuća", navodi se u odgovoru Večernjakovcima zastupnicima Staziću i Lesaru koji istupe ovih saborskih zastupnika ne može shvatiti nikako  drugačije nego kao neprincipijelan pritisak na inspekciju rada koja još nije izdala službeno rješenje o provedenom nadzoru u Večernjem listu.

Za Večernjak radi 100 honoraraca

Naposljetku oglasili su se i otvorenim pismom i Večernjakovci u štrajku koji napominju kako bez kolektivnih ugovora u medijima nema slobodnog novinarstva a bez slobodnog novinarstva nema istinske demokratizacije hrvatskog društva.

"Da u Hrvatskoj postoji pravna država, naš bi štrajk bio samo jedno nadmetanje između zaposlenika i poslodavca, kakvo je i predviđeno zakonom, našim i većine europskih država, no sad se vidjelo da u Hrvatskoj novinarski štrajk gotovo da i nije moguć. Poslodavac i dalje može izdavati novine jer se koristi uslugama 100-ak honorarnih suradnika, tzv. RPO-ovaca.", navodi se u otvorenom pismu kojeg potpisuje predsjednik Sindikata Večernjeg lista
Anton Filić.  

Sindikat napominje kako bi ostali trebali biti tzv. slobodni novinari kakvih ima i u ostalim europskim zemljama, no oni su, napominje se, sve samo ne slobodni.

Siva ekonomija u novinarstvu dobila legitimitet

"Oni rade u prostoru poslodavca, na sredstvima poslodavca iako formalno imaju prijavljene urede u svojim stanovima, njihov je rad subordiniran, obvezuje ih ekskluzivitet, tj. smiju obavljati istovrsni posao samo za poslodavca u ovom slučaju za Večernji list, imaju pravo na točno određenu plaću, godišnji odmor, plaćeni dopust, božićnicu... Poslodavac im može otkazati kad god to poželi (tako je nedavno otkazana suradnja novinarki Danici Plantak iz Varaždina, nakon 16. godina) zbog čega oni rade i žive u velikom strahu. Jasno je da se zapravo radi o nesamostalnom radu i da bi ti ljudi - da se poštuje Zakon o radu - morali imati ugovore o radu. Dakle, radi se o prikrivenom radnom odnosu, o radu na crno, koji nije dopušten ni u drugim djelatnostima, pa zašto bi u novinarstvu", naglašava se u pismu gdje se napominje da je situacija gotovo istovjetna i u drugim medijskim kućama.

"Siva ekonomija kao da je u našoj branši dobila svojevrsni legitimitet jer je politička elita godinama zatvarala oči pred izigravanjem zakona u nadi da će time kupiti ljepšu sliku o sebi. Medijski izdavači i dio politike već godinama trguju na račun novinara, a time i na račun interesa javnosti", stoji u pismu.

Sve je manje zaposlenih novinara
Kako smatraju sindikalci posljedica je svega toga sve manji broj zaposlenih novinara. No, ovakvom praksom nisu oštećeni samo ljudi koji se, protiv svoje volje, nalaze u tom položaju, nego i državni proračun, mirovinski fondovi i sustav zdravstvenog osiguranja jer honorarni suradnici u te svrhe uplaćuju bitno manje iznose od stalno zaposlenih.