PRIMJER borbe "malog" čovjeka protiv nepravde ovih dana kulminira u Trogiru u kojem inspektori za borbu protiv gospodarskog kriminaliteta Policijske uprave splitsko-dalmatinske detaljno češljaju poslovne knjige tamošnje ACI marine.

Kako je Index objavio prije nešto više od dva tjedna, gospodarski inspektori u trogirskoj su ACI marini prije desetak dana tražili dokaze o nepoštivanju i kršenju poslovnika vezano za pružanje usluga marine prema stranim i domaćim brodovima koji su proteklih sezona boravili u trogirskoj marini.

Slučaj je sa mrtve točke pokrenut početkom lipnja kada je posredstvom hrvatske Vlade Državnom inspektoratu u Splitu poslana predstavku bivšeg djelatnika marine koji je od 2003. godine svjedočio brojnim kršenjima poslovnika marine i članaka iz KZ zakona.

Redakcija Indexa u posjedu je brojnih kopija dokumenata koji čine složenu dokumentaciju spomenute predstavke, a koja teško tereti bivše i sadašnje rukovodstvo ACI marine Trogir. Obzirom da se radi o velikom broju dokumenta koji do u detalje opisuju brojne sporne situacije u poslovanju marine, neosporno se dolazi do zaključka kako će inspektori imati pune ruke posla u stvaranju slike o tome što se događalo u periodu od ljeta 2003. godine pa sve do ovih dana, kada ACI marina navodno "posluje vrlo uspješno".

U predstavci upućenoj inspektoratu navode se brojni primjeri držanja brodova na vezu u trogirskoj marini, za što čak postoje dokazne fotografije, a koji nisu evidentirani u poslovnom knjigama marine. Bivši djelatnik marine navodi kako se od prvog dana rada našao u nezavidnoj situaciji te kako ga je tadašnji direktor marine A.B. na njegovo pitanje o stanju brodova, vezova i ugovora, upozorio da je na probnom roku i da ne "zapitkuje previše".

Predstavka teško tereti bivšeg direktora trogirske marine za niz propusta i radnji koje su omogućila malverzacija s (ne)plaćanjem pristojbi tj. s naplaćivanjem istih bez izdavanja računa. Pored spomenutog tu su i sporni slučajevi korištenja dizalice za brodove za koju su radni nalozi u gotovom novcu bili naplaćivani od vlasnika brodova.

Problem poslovanja predstavljali su i brodovi bez ugovora koji su se nalazili na vezu u marini, ali su spadali u tzv. "charter" kategoriju pa su imali status dnevnog veza. Problem je bio u tome što je šefica recepcije u marini te brodove evidentirala u svojoj neslužbenoj knjizi, a ne u službenom računalu.

Inicijator predstavke navodi kako je o uočenim nepravilnostima još 2003. godine, kada je u ACI marini počeo raditi kao vođa posade, izvijestio svoje nadređene šefove, da bi 24. travnja 2004. godine slučaj iznio pred generalnog direktora ACI-a sa sjedištem u Opatiji.

Sredinom 2003. godine ACI marinu u Trogiru posjetila je služba revizije poslovanja koja je "snimila" stanje i nakon toga pohvalila rad tadašnjeg djelatnika, danas podnositelja predstavke, koji se od tada neumorno bori da ukaže na nepravilnosti u radu marine.

Bivši djelatnik navodi da je 2003. godine nadređenim šefovima postavio pitanje o tome kako je moguće da dizaličar zaposlen u marini ima svoj privatni račun u koji slijeva sredstva zarađena radom u ACI, na što je upozorio tadašnjeg direktora marine, ali i djelatnika na dizalici koji je nakon toga, usred turističke sezone, uzeo slobodne dane.

Nadalje, u marini je na taxibrodu bila zaposlena gluhonijema osoba, koja je ujedno radila i kao dizaličar, a što je protivno odredbama o zaštiti na radu. Pored toga, nerijetko su se događale situacije da su brodovi u marinu uplovljavali bez problema da bi tijekom noći došlo do zapetljavanja brodske užadi oko propelera motora zbog čega su nautičari bili prisiljeni plaćati uslugu otpetljavanja užadi.

Uslugu su navodno izvodili ronioci koji su za to bili "masno" plaćeni, a među kojima se našao i nećak direktora trogirske marine. Samo manji broj usluga je uredno evidentiran u službenim knjigama, no s druge pak strane postoji veliki broj pismenih pritužbi nezadovoljnih nautičara.

Na pitanje kako je moguće da je kršenje poslovnika i moguća krađa novca u trogirskoj ACI marini tako dugo trajala najbolji odgovor daje  podatak, potkrijepljen službenim izvješćem splitskog ureda Državnog inspektorata, kako je državna inspekcija iz Splita od brojnih nepravilnosti navedenih u predstavci uspjela otkriti tek dvije nepravilnosti koje se uopće ne spominju u predstavci.

Radi se o tome da je inspekcija potkraj 2005. godine u marini u muškom toaletu pronašla četiri neispravna pisoara, te je "otkrila" da marina ne raspolaže s propisanim količinama biorazgradivog disperzenta treće generacije. No, čak niti zbog tih "nepravilnosti" nitko nije odgovarao jer su u zakonskom roku od osam dana nedostaci potpuno uklonjeni.

Nadalje, navodi se u predstavci, sumnja se na brojna kršenja izvršavanja radne dužnosti pojedinih zaposlenika marine kao i izbjegavanja i ignoriranje naloženih radnih obveza.

Vezano uz to zanimljiv je podatak o službenoj policijskoj obavijesti dostavljenoj tadašnjem direktoru marine koji je trogirsku policiju 28. listopada 2003. zamolio da tijekom jedne noći nenajavljeno posjeti trogirsku ACI marinu kako bi bio obavljen obilazak dežurnog mornara.

Policija je direktorovu zamolbu ispunila 8 dana kasnije te je 5. studenog u vremenu između 1.35 i 1.45 sati u noći posjetila marinu. Međutim, prilikom obilaska dežurnog mornara policajci, navodi se u službenoj obavijesti, nisu zatekli nikog. Predstavka navodi da po tom pitanju nije odgovarao nitko.

Priči dodatnu dozu nelagode daje slučaj nemarnosti jednog djelatnika marine koji je suodgovoran za znatno uništavanje broda koji se u marini nalazio na suhom. Brod 8 mjeseci nitko nije obilazio, a plovilo je tijekom tog razdoblja toliko propalo pod utjecajem atmosferilija da je marina bila prisiljena vlasniku broda "Tharloogy Bay" isplatiti 20.000 eura odštete.

Navedeni propusti samo su dio iz asortimana nepravilnosti koje je od 2003. godine uočio podnositelj predstavke. On se zbog čestih istupa pred nadređenima, sa čijim radom nije bio zadovoljan, i sam našao na udaru te je nakon nešto više od godine dana rada dobio otkaz iz trogirske ACI marine.

Bilo kako bilo, priča o trogirskoj marini ovog bi ljeta mogla dobiti konačan rasplet, iako, poučeni brojnim sličnim primjerima ne možemo a da ne izrazimo skepsu kako će brojni strani, ali i domaći turisti i ove godine najvjerojatnije biti žrtve brojnih pokušaja brze i lake zarade "sposobnih" jadranskih domaćina.

I.K.