Foto:Ilustracija

"EUROPSKI vođe moraju se dovesti u red te napraviti sve za obranu eura pred nestabilnostima. Ljudi se tuže na cijene sigurnosnih mjera, ali zaboravljaju da bi svaki drugi scenarij, poput raspada eura, za gospodarstva članica bio puno bolniji od mjera spašavanja", zaključak je analitičara i prvog čovjeka Odjela za makroekonomske poslove u nizozemskoj banci ABN Amro, Nicka Kounisa.

Bez eura bi većina europskih država bankrotirala

Posljedice propasti eura bi bile teške i dvojake: došlo bi do teške krize u financijskom sektoru, ali i do bankrota brojnih članica eurozone. Ključna negativna posljedica bili bi upravo bankroti mnogih država. Zahtjevi za izdavanjem obveznica u Portugalu, Irskoj, Italiji, Grčkoj i Španjolskoj sve su veći, a te bi države u slučaju propasti eura i povrata nacionalnih valuta imale još veće troškove u otplaćivanju ili refinanciranju dugova, pišu slovenske Finance.

Eurske banke bi ušle u tešku krizu

Također, navodi Kounis, propast eura bi izazvala teške posljedice i u  perifernim zemljama eurozone. Pri raspadu eura, ljudi bi se masovno uputili u banke dizati vlastite eure, zbog čega bi se država morala odlučiti zamrznuti uloge. Istovremeno, banke bi pretrpjele veliku štetu zbog obveznica zemalja eurozone koje ih imaju u svojim portfeljima.

Eurske banke trenutno imaju oko 1500 milijardi eura španjolskih, portugalskih, irskih, grčkih i talijanskih obveznica, te bi u slučaju njihova gubitka došlo do financijskoga sloma, te do duboke recesije u području eura, prenose Finance.

Dugoročno, nijednoj državi bez eura ne bi bilo bolje

"Euro je malim državama dao izlaz u svijet, a velikim, poput Njemačke, otvorio je nova tržišta. Možda se kome čini da bi neke države bolje prošle da opet imaju svoju monetarnu suverenost jer bi devalvirala valutu i na taj način povećala konkurentnost izvoznih proizvoda", kaže Kounis koji dodaje kako "devalvacija dugoročno nije pametan ekonomski potez".

"Gradnja stabilnosti u području eurozone je dugoročan projekt za kojega će, kroz fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme, trebati najmanje pet godina, ali za tržišta nema brzoga lijeka za ozdravljenje", zaključuje Kounis.