NA TERITORIJU Srbije trenutno je oko deset tisuća migranata i skoro ih je dvostruko više u odnosu na prosinac prošle godine, a prije dolaska zime trebalo bi razmisliti o širenju raspoloživih smještajnih kapaciteta, upozorava dužnosnik nevladinog Centra za pomoć tražiteljima azila.

Riječ je o oko 10.000 ljudi koji se nalaze u Srbiji, ali ih je samo oko 4000 u kampovima i prihvatilištima, a ostali su ili u privatnom smještaju ili na otvorenom, rekao je izvršni direktor Centra Radoš Ðurović agenciji Tanjug.

Najviše migranata dolazi iz Afganistana

Najviše je Afganistanaca, oko 40 posto od ukupnog broja, među kojima je sve više mladih, jedva ili tek punoljetnih koji bježe od talibanskog režima. Po broju pridošlih u Srbiju slijede Sirijci, Pakistanci te migranti iz Bangladeša, Iraka i drugih zemalja Bliskog istoka.

Đurović je agenciji Tanjug rekao da je s obzirom na povećan broj ulazaka s juga, uz vraćanje u zemlju značajnog broja ljudi na sjevernim granicama, sve veći problem krijumčarenje s kojim se teško boriti, a sve je intenzivnije.

U Srbiju svakog dana iz smjera Makedonije uđe više od 450 ljudi, a svakodnevno protjerivanje i do 600 ilegalnih migranata iz smjera Mađarske, Rumunjske i Hrvatske ide na ruku krijumčarima.

Šverceri imaju ogroman i unosan posao

"Protjerivanje i novi priljev samo usmjeravaju te ljude u ruke krijumčarima, a ljudi željni da se čim prije domognu neke od zapadnih zemalja spremni su platiti i biti eksploatirani. To je ogroman i unosan posao za krijumčare", upozorio je Ðurović.

Jednog čovjeka, za razliku od droge i oružja koje prenesete jednom, može se krijumčariti bezbroj puta što, kako je istaknuo Đurović, krijumčarima omogućuje da zarađuju na muci migranata, a zbog toga se u taj posao uključuju i domaći građani.

Tijekom ljeta broj izbjeglica i migranata povećan je skoro dvostruko u odnosu na kraj 2021. i često ih se sreće uz autoceste i u pograničnim područjima uz Mađarsku i Hrvatsku. Đurović je naveo da je, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, više od 52.000 ljudi iz te zemlje ušlo u Srbiju, a od toga ih je nešto više od 10.000 ostalo i prijavilo boravak.

"Ti ljudi se ovdje lako snalaze, još uvijek troše svoj novac"

"To nisu male brojke, međutim, ti ljudi se ovdje lako snalaze, još uvijek troše svoj novac, mogu raditi i pomažemo im da dobiju radne dozvole, da se zaposle", rekao je dodavši da neki od njih imaju poslovne ili obiteljske i prijateljske veze u Srbiji.

Ðurović je kao dobar potez pohvalio odluku srpske vlade da odlukom o privremenoj zaštiti omogući Ukrajincima da ne budu u sivoj zoni, ali da kompletan sustav nije proveo tu odluku na učinkovit način pa mnogi i dalje imaju problema s pristupom zdravstvenoj zaštiti, tržištu rada, uključivanju u obrazovni sustav…

"Moramo povećati kapacitete"

Na pitanje prijeti li humanitarna kriza migrantima u Srbiji, koja će se zbog energetske krize produbiti dolaskom zime, Ðurović je rekao da Srbija nema dovoljno kapaciteta za sve koje Mađarska vraća sa svog teritorija i da je u kampu u Subotici samo 200-250 mjesta, a duž granice je i do 4000 ljudi.

"Moramo povećati kapacitete. Sada smo već u nekoj situaciji humanitarne krize jer su ljudi na otvorenom, gladni, žedni, potrebna im je pomoć… U ovom uvodu u drugu polovinu godine trebamo razmišljati o širenju krize, a proširenje kapaciteta je neophodno", upozorio je direktor beogradskog Centra za pomoć tražiteljima azila.