U karlovačkom šinteraju u škrinje bacali žive štence
BIVŠI volonteri u iz karlovačkog Higijenskog servisa tvrde kako su životinje u šinterajima žive stavljane u škrinje za zamrzavanje, a istu sudbinu imali su i tek rođeni štenci, javlja karlovački portal Sedam.hr.
"Jednom je zgodom u šinteraj stigla crna kuja stradala u prometnoj nesreći. Bila je teško ozlijeđena. Čim je ona stigla veterinar Brozović se pobrao doma. Ostao je samo Vito koji je rekao da mu pomognemo ubaciti kuju u škrinju. Ja sam se tome oštro usprotivila i rekla da to ne dolazi u obzir jer je kuja još na nogama. Pitala sam ga da li je životinja dobila sredstvo za uspavljivanje na što mi je odgovorio da jest, te da bi tebala biti mrtva svaki čas. Ipak sam inzistirala da ostane u kavezu. I što se dogodilo? Bila sam u pravu, ta kuja nije uopće dobila sredstvo za eutanaziju! Poslije toga je živjela još 30 dana, no kako nije udomljena tek je onda bila eutanizirana. Dakle htjeli su ranjenjog, živog psa staviti u zamrzivač! Pa gdje je tu humanost!?" - izjavila je jedna volonterka.
Volonteri tvrde kako su lešine uginuli pasa ostajale po nekoliko dana u kavezima, iako su obično micani kako ih ne bi vidjeli građani koji dolaze zbog udomljenja.
"Bilo je ljeto i temperature su bile dosta visoke. Jedan je pas uginuo i ostao mrtav u kavezu uz ostale pse puna tri dana. On se toliko napuhnuo da uopće ne znam kako su ga poslije izvukli iz kaveza." - tvrdi druga volonterka.
Uginule ili ubijene životinje završavale su u poduzeću Agroproteinka u Sesvetskom Kraljevcu, koji prerađuje životinjski otpad. 25 posto se reciklira u mesno-koštano brašno, a 15 posto u tekući dio, odnosno životinjsku mast.
Šinteri ubijaju životinje sredstvom T-61, na kojem je istaknuto kako "Meso, organi i jestiva tkiva eutaniziranih životinja ne smiju se upotrebljavati za prehranu ljudi i zvijeri, kao ni za izradu mesnog ili mesno-koštanog brašna." Životinjska mast se kasnije koristi kao energent u kemijskoj indutriji te kao dio stočne hrane.
Index.hr/Sedam.hr
Foto: Sedam.hr