TWITTER se ispričao zbog blokiranja korisničkih računa koji kritiziraju politiku kineske vlade uoči 30. godišnjice krvavog gušenja prosvjeda na pekinškom trgu Tiananmen, nakon negodovanja korisnika na toj društvenoj mreži.

U priopćenju objavljenom u subotu kompanija je objavila kako su "brojni korisnički računi" suspendirani u sklopu borbe protiv korisnika koji "manipuliraju platformom".

"Neki od njih su komentirali Kinu. Te račune nije masovno prijavljivala kineska vlada, to je bila rutinska akcija s naše strane", stoji u priopćenju Twittera.

Slični potezi "ponekad zahvate pozitivce ili činimo greške", dodaje se u priopćenju i ističe da tvrtka radi "na ispravljanju grešaka".

Twitterovo priopćenje uslijedilo je nakon oštre reakcije javnosti i korisnika, uključujući američkog senatora Marca Rubija koji je Twitter prozvao "kineskim (vladinim) cenzorom".

Približavanje 30. godišnjice krvavog gušenja prodemokratskih prosvjeda 4. lipnja na trgu Tiananmen u Pekingu prati sve veća cenzura. Alati kojima se otkriva i blokira sadržaj povezan s prosvjedima iz 1989. dosegli su dosad neviđenu razinu preciznosti.

Vlada je značajno smanjila građanske slobode otkako je 2012. vlast preuzeo predsjednik Xi Jinping. Cenzori su pojačali nadzor nad društvenim mrežama, prate aktivnosti milijuna ljudi i blokiraju bilo kakav politički osjetljiv materijal poput onog o tome što se stvarno dogodilo na Tiananmenu 1989. godine. 

Nekoliko tjedana prije godišnjice tog događaja u državi je blokirana Wikipedia na svim jezicima.

Kineska policija sada posjeduje i softver za prepoznavanje glasa koji može identificirati sudionike telefonskog razgovora te provodi program prikupljanja DNA, upozorava Xiao Qiang, teorijski fizičar koji je postao aktivist za ljudska prava nakon Tiananmena. 

Nekoliko kineskih aktivista otkrilo je za AFP da se u komunikaciji oslanjaju na kodirane aplikacije za slanje poruka poput Telegrama, ali im je puno teže sastajati se uživo zbog masovnog videonadzora.

Kineska vlada je 2015. pokrenula projekt "Oštar pogled" (Sharp Eyes), opisan kao "sveprisutan, potpuno umrežen, uvijek aktivan i u cijelosti kontroliran" sustav javnog nadzora koji u sebi sadrži tehnologiju za prepoznavanje lica. 

Kina je 2016. na svojim ulicama, zgradama i javnim prostorima imala oko 176 milijuna kamera, u usporedbi sa Sjedinjenim Državama koje su ih imale 50 milijuna, stoji u podacima londonske istraživačke agencije IHS Markit. 

Predviđa se da će broj kamera u Kini, državi s 1,4 milijarde stanovnika, do 2022. iznositi 2,76 milijardi.