index.hr index.hr

Turska: Nastavlja se rasprava o izmjenama turskog ustava

13:40, 05. svibnja 2004.
TURSKI parlament nastavio je u srijedu raspravu o izmjenama ovdašnjeg ustava kojim se nastoji smanjiti utjecaj vojnog vrha na sveukupni politički i društveni život zemlje te prilagoditi ustav standardima i zakonodavstvu Europske unije.

Iako su vodeći listovi, poput Hurriyeta i Milliyeta, najavljivali donošenje ustavnih promjena po kratkom postupku, što se očekivalo već danas, sada bi se, po svemu sudeći, razmatranje spornih članaka najvišeg zakonodavnog akta moglo produžiti čak na više tjedana, a možda i mjeseci.

Ističe se da je riječ o vrlo složenom postupku kojim se želi onemogućiti bilo koji pokušaj ugrožavanja sekularističkog ustrojstva zemlje. Glavnu brigu o tome vodilo je dosad neprikosnoveno Vijeće nacionalne sigurnosti (DGM), u kojem su glavnu riječ imali turski generali.

Europska unija (EU), uključujući i Europski sud za ljudska prava, bila je odlučno protiv nazočnosti vojske u političkom i javnom životu zemlje. Bruxelles je jasno stavio do znanja vladi premijera Recepa Tayyipa Erdogana da samo stavljanje vojske na margine turskog političkog života može u prosincu ove godine otvoriti vrata pregovorima o priključenju Turske EU.

Prema predloženim ustavnim izmjenama, DGM bi trebali zamijeniti posebni sudovi koji bi trajno brinuli o očuvanju temeljnih Ataturkovih načela na kojima počiva svjetovna turska republika.Vojna potrošnja bit će maksimalno transparentna. Brigu o tome trebao bi voditi buduće Vrhovno vijeće za javne račune, koje će zamijeniti dosadašnju ulogu Turskih vojnih snaga (TSK).

Prema nekim naznakama, najžešća rasprava bi se mogla voditi oko Institucije za visoko školstvo (Y?K). To tijelo s vrlo širokim ovlastima brine o profiliranju sveučilišnog obrazovanja, te njegovu znanstvenom i moralnom usmjerenju. Predstavnici vojske u tom tijelu potaknuli su zabranu nošenja vjerskih obilježja, poput marama, na ovdašnjim fakultetima.

Izmjenama ustava trebala bi se ozakoniti puna ravnopravnost muškaraca i žena, te također i formalno ukinuti smrtna kazna. Ta najteža kaznena mjera nije izvršena u Turskoj još od 1985.

Predviđa se i puna sloboda tiska, po najvišim svjetskim standardima, te ukidanje prava na konfisciranje listova i publikacija. Na taj način, trebala bi se ukinuti i dosadašnja praksa praćenja informacija svih medija, koja je uključivala i česte zabrane emitiranja programa tv postaja, te izlaženja listova i časopisa.

Maksimalna sloboda medija i slobode izražavanja, uz jačanje odgovornosti za pisanu riječ, moglo bi pomoći stotinama zatočenika da iziđu iz kaznionica. Prema nekim naznakama, brisanje spornih članaka dosadašnjeg ustava moglo bi pomoći puštanju na slobodu i Leyle Zane (predlagana za Nobelovu nagradu za mir) i drugih kurdskih zatočenika. To bi moglo dovesti i do preispitivanja doživotne kazne zatvora koja je izrečena vođi Kurdske radničke stranke (PKK) Abdullahu Ocalanu - Apou.



(Hina) xsk ybr

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara