NAKON šesnaestosatne sjednice Narodne skupštine Srbije, koja se uglavnom svodila na međusobno vrijeđanje bivših koalicijskih partnera iz tzv. demokratskog bloka, za predsjednika srpskog zakonodavnog tijela je izabran Tomislav Nikolić, zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke čiji predsjednik sjedi u Haagu zbog optužbe za ratne zločine.

Nikolić je izabran s 142 glasa, pri čemu su glasovima radikala i Socijalističke partije Srbije bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića pribrojeni glasovi Demokratske stranke dosadašnjeg premijera Srbije Vojislava Koštunice.

Za Milenu Milošević, kandidata Demokratske stranke, je glas dalo 99 zastupnika.

I SRS i DSS trenutno poriču kako je u pitanju bilo kakav dogovor o stvaranju zajedničke vlade. Nikolić je izjavio da "stvaranje skupštinske većine nije dogovor o vladi", odnosno da je spreman podnijeti ostavku čim se "demokrati dogovore" i dostave mu potpise 126 zastupnika nužnih za skupštinsku većinu.

Odluka DSS-a da podrži radikala Nikolića je Koštuničinu stranku već koštala glavnog saveznika. Mlađan Dinkić iz stranke G17 Plus je najavio kako njegova stranka neće sudjelovati u daljim pregovorima o stvaranju eventualne vlade, što nove izbore čini izvjesnim kao rješenje trenutne krize.

DSS, pak, odluku o imenovanju Nikolića obrazlaže propašću višemjesečnih pregovora o sastavljanju vlade između Demokratske stranke (DS) predsjednika Borisa Tadića i DSS. Kao točka na kojoj je "puklo" se spominje inzistiranje DS da bude imala nadzor nad obavještajnim službama.

Stavu DS je podršku dao i Javier Solana, povjerenik EU za vanjsku politiku, rekavši da je sasvim razumljivo da Tadić traži kontrolu nad srpskim ministarstvom unutarnjih poslova i sigurnosnim službama.

Dio zapadnih medija vjeruje kako se potez Koštuničine stranke može tumačiti ili kao najava buduće koalicije sa SRS ili kao posljednje upozorenje Tadićevim demokratima.

R.R.