Sve više mladih Hrvata odlazi u Bugarsku, Kolinda se sastala s njima
Foto: FAH
HRVATSKA i Bugarska dijele sličnu nedavnu povijest tranzicije te se suočavaju s istim problemima koje potiče i njihovo okruženje, rekla je u srijedu u Sofiji predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović tijekom susreta s predstavnicima hrvatske manjine u Bugarskoj.
"Hrvatska i Bugarska su prošle sličnu, barem nedavnu povijest, kad je riječ o tranziciji iz sustava koji je bio nedemokratski u onaj demokratski, te iz centralno planiranog u tržišno gospodarstvo", rekla je predsjednica.
Dvije države se i "suočavaju sa sličnim izazovima u današnjem postrecesijskom razdoblju kad bismo željeli ostvariti što je moguće veći rast gospodarstva u svojim domovinama i kako bismo prije svega sačuvali svoje ljude", rekla je predsjednica dodajući da su ti problemi prvenstveno depopulacija i odlazak ljudi, pogotovo mladih.
"Na nama je da stvorimo takve uvjete da nam mladi ljudi ostaju i da se vraćaju u domovine, da dobiju dobro plaćene poslove i da životni uvjeti budu među najprosperitetnijima u svijetu".
Predsjednica je u srijedu boravila u službenom jednodnevnom posjetu Bugarskoj gdje se susrela s predsjednikom Rumenom Radevim, premijerom Bojkom Borisovim i predsjednicom Narodnog sobranja Cvetom Karajančevom. U poslijepodnevnim satima se u prostorijama hrvatskog veleposlanstva u Sofiji susrela s predstavnicima hrvatske manjine, što je učinila i tijekom svog prošlog posjeta toj zemlji 2016.
U Bugarskoj živi malobrojna hrvatska etnička skupina koja podrijetlo uglavnom vuče od janjevačkih Hrvata s Kosova. Prema raspoloživim informacijama u Bugarskoj živi oko 300 obitelji hrvatskog podrijetla, a neki podaci govore o između nekoliko stotina do nekoliko tisuća ljudi, otkrio je ured predsjednice.
U posljednjem desetljeću bilježi se dolazak mlađih generacija Hrvata u toj državi zbog zaposlenja, školovanja i sklapanja braka, a hrvatsko veleposlanstvo ima popis od oko trideset takvih osoba.
Hrvati u Bugarskoj nemaju priznat status nacionalne manjine jer Sofija zastupa ustavni princip jedinstvene nacije i ne priznaje svojim građanima nikakvo drugo etničko porijeklo, što je posljedica povijesnih okolnosti vezanih za tursku manjinu.
S druge strane, u Hrvatskoj je popisano 350 pripadnika bugarske nacionalne manjine koji imaju i svog predstavnika u saboru.