ODLUČNE mjere suzbijanja promjena klime mogle bi povećati vrijednost svjetskog gospodarstva do 2030. za 26 tisuća milijardi dolara, pokazalo je novo istraživanje, prigušujući bojazni da će otklon od fosilnih goriva potkopati rast gospodarstva.

Američki predsjednik Donald Trump kazao je prošle godine da će povući SAD iz Pariškog sporazuma o promjeni klime zbog "drakonskog financijskog i ekonomskog tereta" koji bi nametnuo njegovoj zemlji.

Globalna komisija za ekonomiju i klimu, sastavljena od bivših predsjednika vlada, poslovnih čelnika i ekonomista, identificirala je pak "zamah bez presedana" u smjeru ekološki prihvatljivijeg gospodarskog rasta, koji će potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i ubrzati gospodarske aktivnosti.

Mjere zaštite

U tom tijelu ističu da bi odlučne mjere zaštite klime mogle povećati sadašnju vrijednost globalnog gospodarstva za minimalno 26 tisuća milijardi dolara neto do 2030. godine.

"Još je prisutno uvjerenje da će prijelaz na privređivanje s niskim emisijama ugljika biti skup", kazala je za Reuters glavna autorica istraživanja Helen Mountford. "Ovim izvješćem pokušavamo definitivno pobiti to uvjerenje", dodala je.

Prvo je izvješće objavljeno 2014. godine, a u najnovijem Komisija ističe detaljne prognoze kojima želi naglasiti ekonomske prednosti povezane s napuštanjem fosilnih goriva.

Do 2030. godine pametnija ulaganja u čišću energiju, gradove, hranu i korištenje poljoprivrednih površina te u vodu i industriju mogla bi generirati 65 milijuna novih radnih mjesta, što odgovara zbroju radne snage Egipta i Velike Britanije, ističe se u istraživanju.

Čišći izvori energije

U istom bi se razdoblju zahvaljujući prijelazu na čišće izvore energije poput vjetra i Sunca ujedno izbjeglo 700 tisuća slučajeva prijevremene smrti povezanih sa zagađenjem zraka, ističu autori.

Preporučuju također da se uvedu visoke cijene emisija ugljikovih plina, od 40 do 80 dolara po toni do 2020. godine u velikim gospodarstvima.

Dodaju i da bi promjene sustava subvencija u energetskom sektoru, zajedno s višim cijenama ugljika, mogle osigurati dodatnih 2.800 milijardi dolara proračunskih prihoda u zemljama širom svijeta do 2030. godine.

Američki predsjednik tvrdi pak da bi SAD zbog Pariškog sporazuma mogao do 2025. godine izgubiti 2,7 milijuna radnih mjesta.

Autori izvješća uzvraćaju da bi broj izgubljenih radnih mjesta u sektorima baziranim na fosilnim gorivima bio više nego nadoknađen pojačanim zapošljavanjem u građevinskom i sektoru obnovljivih izvora. Napominju također da je u sektoru baziranom na energiji vjetra i Sunca trenutno zaposleno 476 tisuća Amerikanca.