ČETIRI udruge za zaštitu ljudskih prava koja u Hrvatskoj prate suđenja za ratne zločine izvijestile su kako su suđenja u prošloj godini uglavnom bila iznad standarda pravičnog suđenja.

Centar za suočavanje s prošlošću - Documenta, Centar za mir i ljudska prava, Građanski odbor za ljudska prava i Hrvatski Helsinški odbor tako smatraju kako se i zločini počinjeni od strane hrvatskih postrojbi procesuiraju usprkos "pritiska dijela javnosti, političkom otporu i opstrukcija unutar državnih ustanova".

Navedene udruge 2005. godine počele su zajedno nadzirati suđenja za kažnjiva djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim humanitarnim pravom. Prošle su godine pratile 28 suđenja za ratne zločine pred 12 županijskih sudova i sedam žalbenih postupaka pred Vrhovnim sudom.

Najpozitivniji iskorak učinjen je, smatraju udruge, u slučajevima protiv generala Ademija i Norca, protiv kojih je prilagođena optužnica za zločine u Medačkom džepu te podizanjem optužnice protiv Branimira Glavaša. Navodi se kako su to vrlo zahtjevna suđenja, koja su još više otežana zbog činjenice da je javnost podijeljena trebali suditi navedenim hrvatskim generalima.

Udruge smatraju kako je najproblematičniji postupak onaj koji se u Požegi vodi protiv Predraga Gužvića, u odsustvu, jer je na njemu povrijeđen kazneni postupak; sudbeno vijeće nije sastavljeno prema zakonu, a braniteljica nije bila prisutna ne dijelu glavne rasprave.

Navodi se i kako je ta suđenja izrazito teško pratiti jer se odvijaju na nekolicini različitih sudova, a udruge smatraju kako bi se reformom pravosuđa morali ojačati istražni centri za ratne zločine čime bi se osigurali profesionalni dovršeci započetih i još nepokrenutih procesa.

Udruge se u svom izvješću zalažu i za osiguravanje potpore svjedocima i žrtvama u suđenjima te da se osuđenima u odsutnosti omogući pravično suđenje.

Foto: AFP