Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

SREDOZEMLJE je već dugo jedno od najzagađenijih mora na svijetu, no problem bi mogao postati i veći jer bi se omjer ribe i plastike u njemu mogao izjednačiti, upozorili su europski stručnjaci.

"U ovom trenutku na svaka tri kilograma ulovljene ribe, dolazi kilogram plastičnog otpada", rekao je za dpa španjolski diplomat Miguel Garcia-Herraiz.

"Procjenjuje se da bi do 2030. omjer mogao biti sljedeći: na kilogram ribe, kilogram plastičnog otpada."

"Relativno malo podataka o zagađenosti Sredozemlja"

Garcia-Herraiz je zamjenik glavnoga tajnika Udruge za zaštitu Sredozemlja, regionalnog foruma koji podupire EU, a čiji su se članovi sastali prošli tjedan u Napulju. Garcia-Herraiz zadužen je za odjel vode i vodnih resursa i za okoliš.

I dok u svijetu raste zabrinutost zbog globalnog zagađenja plastičnim otpadom "još uvijek imamo relativno malo podataka o zagađenosti Sredozemlja, o posljedicama zagađenja po zdravlje morske flore i faune, čak i po ljude", dodao je.

Diplomat ističe da većinu zagađenja uzrokuje "jednokratno" korištenje plastičnih predmeta, poput plastičnih vrećica i boca koje se vrlo sporo razgrađuju te se pretvaraju u mikroplastiku, sitne plastične čestice manje od pola centimetra.

Na njezinoj površini se nakupljaju razne toksične tvari pa je ribe često zamijene za hranu, zbog čega ulazi u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude.

Mikroplastika nastaje zbog usitnjavanja većih komada plastike u moru pod utjecajem sunca, valova i vjetra.

Ona se ne razgrađuje i ne mijenja kemijsku strukturu već se pojavljuje u manjim komadima.

Mikroplastika stvara veliki problem

Garcia-Herraiz podsjeća da izravni izvor mikroplastike možemo naći u kozmetičkim proizvodima za "peeling" kože koji sadrže sitne polietilenske čestice. Nakon korištenja te čestice kroz kanalizaciju i ispusne vode odlaze u rijeke i mora.

Još jedan izvor mikroplastike u moru su plastični peleti. Plastika se proizvodi u obliku sitnih peleta koji se od proizvođača transportiraju do prerađivača i ondje prerađuju u gotove predmete. Često tijekom transporta peleti završe u moru i postanu smeće, a da nisu poslužili za izradu bilo čega korisnog.

Mikroplastika skriva i sasvim novu razinu problema - zagađivala koja se nalaze na površini mikroplastike.

96 posto plutajućeg otpada u Sredozemlju je plastika

Organske onečišćujuće tvari (eng. POPs, persistant organic pollutants) su slabo ili sporo razgradive kemikalije, poput primjerice pesticida DDT-ja.

Osim što se sporo razgrađuju slabo su topive u vodi, zbog čega se čvrsto zalijepe na plastiku, poput primjerice masnoće koju je teško oprati s plastičnog posuđa.

Nakon što ribe ili druge morske životinje progutaju mikroplastiku, kemikalije ulaze u njihov organizam te u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude.

Početkom godine Greenpeace je objavio izvješće kojim se procjenjuje da je 96 posto plutajućeg otpada u Sredozemlju plastika te da je prisutna i na dubini od 3000 metara.