HRVATSKA je u četvrtak zabilježila 369 novih slučajeva koronavirusa, najviše od početka epidemije.

Ove brojke dolaze samo dan nakon što je Krunoslav Capak, stožeraš i šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na presici Nacionalnog stožera objavio kako će po njegovom izračunu broj zaraženih uskoro početi padati. 

Capakova najava da će pasti broj novozaraženih

Capak, koji vidi u budućnost toliko da je Hrvatima poručio da ove godine neće biti skijanja, poručio je na press konferenciji u srijedu kako modeli kojima raspolažu on i njegov HZJZ pokazuju kako će krajem rujna ili početkom listopada doći do značajnog pada broja novih oboljelih. S njime se baš i ne slažu ni epidemiolog Branko Kolarić, ali ni šefica Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić. No krenimo prvo od onoga što je Capak izjavio odnosno najavio u srijedu.

"Postoje određeni predikcijski matematički modeli koji unosom podataka o novooboljelima, R0 koji se računa, mobilnost populacije, mjerama, i drugih parametara, različiti modeli uključuju različite parametre.

Naš model, koji koristimo u HZJZ-u, a isto tako koristimo i neke druge modele i druge matematičare koji nam povremeno naprave procjenu, već neko vrijeme pokazuju da smo uveli dobre mjere i da će nam brojke početi padati. Tu se radi o trendu, ne o tome da će broj biti ispod 200 ili 100. Dakle, bit će trend pada.

Koliko će to biti i kada će doći na prihvatljivu razinu i kad će se križati broj aktivnih slučajeva s brojem kumulativno novooboljelih, vidjet ćemo. Ti matematički modeli, ali i sadašnji R0 predviđaju pad. To su matematički modeli koji se mogu poremetiti novim događajem, žarištem, brojem oboljelih pa treba ubaciti nove brojke. Sredinom devetog, početkom desetog možemo očekivati značajan pad, ali ponavljam - to je model", kazao je Capak na press konferenciji u srijedu.

Capakovo optimistično predviđanje dolazi nakon neugodnih lutanja Stožera

Valja spomenuti kako je ovakva Capakova objava došla i nakon prilično nezgodnih lutanja Stožera u kojima su potezom pera zabranili rad svim fitness centrima u Splitsko-dalmatinskoj županiji pa su odluku povukli nakon žestokih reakcija javnosti. Ne treba zaboraviti ni da u svom tjednom izvješću za prošli tjedan Stožer uopće kao mjesto zaraze za nijedan slučaj nije naveo teretane, odnosno fitness centre. 

Capakovo predviđanje o padu broja zaraženih svakako zvuči dobro, no vrlo je upitno koliko je utemeljenom. Otkad je šef HZJZ-a to svoje predviđanje iznio javnosti, demantirali su ga i neki istaknuti epidemiolozi poput Branka Kolarića, a suprotne najave večeras je iznijela i njegova bliska kolegica s presica Stožera koja, zgodno je možda još jednom na to podsjetiti, iz nekog razloga nije formalna članica tog Stožera, Alemka Markotić.

Ona, za razliku od Capaka koji očekuje skori pad, kaže da je stanje sve ozbiljnije i najavljuje "dugo i teško razdoblje".

Capakova kolegica Markotić ima posve suprotnu, nimalo optimističnu najavu

"Sad postaje sve ozbiljnije i do jeseni je bitno da shvatimo da je pred nama dugo i teško razdoblje u kojem će osim covida biti i drugih respiratornih bolesti", rekla je večeras u Dnevniku Nove TV Markotić te istaknula kako vidi da "na dječjim igralištima i u kafićima da nema pridržavanja mjera i distance". 

Novinarka je Markotić podsjetila na Capakove najave te je upitala što ona misli o tome. 

"Od Capaka se zapamtilo ono što sve veseli, a to je da će biti pad novozaraženih. Ovisi kako će se ljudi ponašati, nisam epidemiolog, ne bih procjene iznosila. Ako se bude odgovorno ponašalo, bude se smanjivalo", kazala je.

Na pitanje koliko ovakve oprečne informacije zbunjuju javnost, Markotić odgovara: "Možda trebamo jednostavnije govoriti, svaki put se trudimo, stotine su nastupa iza nas, imamo osjećaj da smo sve rekli." Profesorica ističe da iz njihovih izjava treba zapamtiti samo tri stvari: maska, distanca, higijena. "Ostanimo odgovorni", ponavlja Markotić.

I dalje su među oboljelima poglavito ljudi u mlađoj srednjoj dobi, no simptomi bolesti su sve ozbiljniji. "Viđamo sve ozbiljnije upale pluća i to ne smijemo izgubiti iz vida, ti rendgeni mogu izgledati zastrašujuće, ne vidite pluća i pitate se kako čovjek uopće diše", rekla je Markotić.

Kolarić još izravnije kritizira Capakov model

Kolarić se još izravnije suprotstavio Capakovim najavama. Nakon što je ujutro izjavio kako on nije optimist poput Capaka te kako je to na nivou dobrih želja, večeras je u Dnevniku HRT-a kazao da situacija zahtijeva dodatan oprez i da trebamo biti zabrinuti. 

"Trebamo biti zabrinuti kad pogledamo da već nekoliko tjedana imamo povećan broj zaraženih. U početku smo bili među vodećima po niskom broju zaraženih, sada smo na drugom kraju. Situacija zahtjeva dodatan oprez. Matematičke modele i izračune oko oboljelih treba uzeti s dosta opreza. Da bismo mogli napraviti preciznije modele trebali bismo imati puno veći broj slučajeva", rekao je Kolarić, koordinator vladinog povjerenstva. 

Dodao je kako preciznost modela ovisi od dana do dana. Teško je predvidjeti nešto za sljedeća dva-tri dana.

"Sad znamo neke modele na koji način se možemo nositi s ovom epidemijom. U Hrvatskoj je problem nepridržavanje osnovnih mjera, nekakvih ljudi koji ne vjeruju u koronu ili protestnih pokreta, što otežava kontrolu epidemije. Ako ne budemo nosili maske, pridržavali se distance, onda ćemo podržavati širenje epidemije", istaknuo je Kolarić.

Rekao kako sada imamo mlađe ljude koji su zaraženi i idemo prema starijoj dobi.

"Na jesen bi se moglo dogoditi da opet imamo starije osobe zaražene. Onda nam bolnički sustav opet može biti opterećen", dodao je Kolarić.

Najžešće reagirali analitičari iz Dataspekta

Najžešće su na Capakove izračune reagirali analitičari iz Dataspekta koji obrađuju podatke o koronavirusu. 

Oni su na Twitteru objavili da ne postoji modelska "projekcija" koja s imalo sigurnosti može reći što će se dogoditi za tjedan dana, a kamoli početkom listopada, pa da bi na temelju nje valjalo imati ikakva očekivanja.

"Točno, Capak se na presici donekle ogradio od izvjesnosti, no ipak jest rekao da se očekuje da će krivulja početi jače padati, a za to očekivanje ne postoji ikakva znanstvena osnova. Štoviše, spominjanje tzv. modelskih projekcija na presicama predstavlja ciljano slanje poruke 'sve je pod kontrolom', koja je prisutna u više oblika i dio je već standardne PR strategije Stožera", napisali su iz Dataspekta.

Kazali su kako su mediji napravili ono što su pošiljatelji poruke i željeli, nekritično prenijeli poruku, a da se takve poruke iz Stožera šalju i inače. 

"Da Capak doista želi informirati javnost o provedenim analitikama, podacima i sl, te bi stvari bile transparentno dostupne u cjelovitom, izvornom obliku. Nisu, s dobrim razlogom: suzilo bi manevarski prostor za PR. Iz onog što je Capak rekao može se zaključiti da taj model vjerojatno i nije probabilistički, već deterministički: vjerojatno neka varijanta simuliranja iz SE(I)R modela koja daje odgovor na pitanje 'što bi bilo kad bi bilo'. Takva analitika uopće ne daje odgovor što će se vjerojatno dogoditi kada bi se sadašnje, poznato stanje produžilo u nepoznatu budućnost. Ona služi za ispitivanje mogućih scenarija i redovito nudi više odgovora koji zavise o ulaznim parametrima. Tijekom ove epidemije postoji čitav niz 'failova' upotrebe SEIR & family modela u svrhu predviđanja njena razvoja. Ako je netko Capaku/HZJZ prodao priču da je takvo predviđanje moguće/smisleno, to je strašno", poručuju iz Dataspekta.

Na koncu su ustvrdili da je Capakova pretpostavka pouzdana poput pretpostavke hoće li pouzdano početkom listopada kišiti. 

"Capak je spominjao da model uzima u obzir učinak mjera, no ne postoji jasna procjena koliko nošenje maski ili ograničavanje rada noćnih klubova do ponoći utječe na smanjenje reprodukcijskog broja. To se može samo nagađati metodom 'prst u čelo', što donosi još neizvjesnosti", smatraju analitičari iz Dataspekta.

Konfuzne i često kontradiktorne poruke Stožera

Naravno, krajem rujna i početkom listopada, za kada je to najavio šef HZJZ-a, moglo bi doista doći do pada broja novozaraženih, što bi bile doista dobre vijesti, no u ovom trenutku nitko pa ni Capak to ne može sa sigurnošću znati.

Ono što jest činjenica je da je njegova poruka samo posljednja u nizu zbunjujućih poruka iz Stožera, Zapavo, gotovo otkad je formiran, iz Nacionalnog stožera dolaze konfuzne, često i kontradiktorne poruke. 

Hrvatska je sada u vremenu suživota s koronavirusom, uostalom, i iz vlade i iz Stožera jasno su rekli da lockdowna više neće biti. No ako u javnosti postoji doza zasićenosti svojevrsnim izvanrednim stanjem u kojem se nalazimo već više od sedam mjeseci, ne znači da bi Stožer koji i postoji isključivo zbog borbe s koronavirusom, trebao sam doprinositi toj zasićenosti izjavama koje bi u konačnici za posljedicu mogle imati dodatni pad povjerenja u Stožer i u ono što se poduzima u borbi protiv koronavirusa.

Od Stožera baš i nismo mogli čuti previše o planovima za razne scenarije u periodu pred nama, što bi za javnost vjerojatno bilo korisnije od krajnje upitnih nagađanja o broju novozaraženih u tjednima koji slijede.

Trezveno sagledavanje situacije i pripremljenost za razne scenarije vjerojatno bi spriječila i ishitrene poteze poput zatvaranja teretana, što je odluka koja je ukinuta jednako naprasno kao što je i uvedena. 

Što se samog broja zaraženih tiče, on sam po sebi nije nužno podatak koji bi nas u ovom trenutku trebao najviše preokupirati. Od 2634 aktivnih slučajeva hospitalizirano je 269 pacijenata, što je oko 10 posto, a na respiratoru je njih 15 što je 0,5% od trenutno zaraženih u Hrvatskoj.

I što se smrtnosti tiče Hrvatska u ovom trenutku stoji relativno dobro, sa 194 preminulih, što je 1,74 posto od ukupnog broja zaraženih.