MEĐUVLADINA skupina za klimatske promjene IPCC objavila je svoje treće izvješće ove godine, nakon trodnevne sjednice u Bangkoku završene u petak 4. svibnja. U njemu govore kako za efektivnu borbu protiv klimatskih promjena neće biti potrebna velika količina sredstava niti će zahtijevati korjenite tehnološke promjene.

Najvažnija stavka o kojoj se raspravljalo bilo je smanjivanje emisije CO2 i ostalih stakleničkih plinova. Prema njima ono bi trebalo doseći svoj vrhunac do kraja 2015.godine i potom se smanjiti kako bi se zadržalo povećanje prosječne svjetske temperature između 2 i 2,4 stupnja Celzija. Ono u ovom trenutku iznosi 380 čestica na milijun (ppm) CO2, a po najoptimističnijim procjenama moglo bi ga se stabilizirati ispod 535 ppm CO2 što bi rezultiralo 3 posto smanjenim bruto društvenim proizvodom do 2030. godine. Postoje i manje ambiciozni, te samim time i jeftiniji planovi, koji postavljaju granicu čak do 710 ppm CO2.

Prema izvješću tranzicija s dosadašnjeg ugljično baziranog gospodarstva koja bi dovela do nekog od gore navedenih ciljeva moguća je s trenutno raspoloživim instrumentima, među ostalim pojačanim korištenjem alternativnih izvora energije, povećanjem energetske učinkovitosti i smanjenjem krčenja šuma.

Jedina točka izvješća oko koje nije postignut konsenzus je tvrdnja da bi korištenjem nuklearne energije mogli pokriti petinu globalnih potreba za električnom energijom, na što je izuzetno antinuklearno orijentirana Austrija inzistirala da uđe u zapisnik kako se ne slažu s tom izjavom. Kina je pak izrazila rezerviranost prema znanstvenim dokazima na kojima je temeljena procjena cijene dosizanja zadanih granica emisije plinova, čija je kvaliteta s početne ocjene "visoka" na njihovo inzistiranje smanjena na "srednje".

Prva zemlja koja je reagirala na izvješće IPCC-a je Japan koji je u nedjelju 6.5. položio 100 milijuna američkih dolara u obveznicama u Asian Development Bank u Tokiu namijenjenih borbi protiv globalnog zatopljenja, promociji obovljivih energetskih resursa poput solarne energije i okolišu prijazne infrastrukture. Dio je to nove vladine inicijative za održivi razvoj koja je odgovor na povećanu zabrinutost da je ekonomski razvoj Japana naškodio okolišu. Azijska potrošnja energije u protekla je tri desetljeća porasla 230%, a predviđa se udvostručenje da 2030. godine. Uz već spomenutih 100 milijuna obvezali su se na dodatnih 2 bilijuna dolara pozajmica tokom sljedećih pet godina za promociju generalnih ulaganja u regiji.

Nakon prvog izvješća u kojem su sa 90-postotnom sigurnošću utvrdili da je za globalno zagrijavanje kriv čovjek, i drugoga u kojem su upozorili da će klimatske promjene izazvati glad, suše, toplotne udare i podizanja razine mora, treće po prvi put donosi moguće rješenje problema te ističe kako će upravo sljedećih dvadeset do trideset godina biti ključne u pokušaju ublažavanja posljedica globalnog zatopljenja.

M.S.