KOLIČINA nelegalnog softvera instalirana na računala u Hrvatskoj u 2006. godini smanjila se za 2 posto u odnosu na godinu ranije i iznosi 55 posto. Unatoč manjoj stopi softverskog piratstva, gubici koje ono uzrokuje povećali su se čak za 60 posto i iznose preko 330 milijuna kuna, a glavni razlog njihova povećanja je rast hrvatskog IT tržišta i pojava malih i srednjih tvrtki na tržištu koje nerijetko koriste ilegalni softver. U Središnjoj i Istočnoj Europi, koja ima najveću stopu piratstva u svijetu - 68 posto, Hrvatska je znatno iznad prosjeka i drži 6. mjesto od ukupno 22 zemlje koje su sudjelovale u istraživanju.

Zaključke četvrte Globalne studije o stopama softverskog piratstva danas je u Zagrebu predstavio Mladen Vukmir, glasnogovornik  Business Software Alliance (BSA) u Hrvatskoj. Nezavisna studija koju je proveo IDC pokazuje kako je trend u svijetu pad stope softverskog piratstva i povećanje gubitaka koje ono nanosi nacionalnim ekonomijama. U našem širem okruženju Albanija, Njemačka i Finska jedine su zemlje koje su zabilježile stopu rasta softverskog piratstva.

Studija IDC-a pokazala je da bi smanjenje stope softverskog piratstva  u Hrvatskoj za 10 posto do 2009. godine povećalo vrijednost BDP-a za 1,35 milijardi kuna, otvorilo bi se preko 1000 novih radnih mjesta, dok bi se prihodi od poreza u IT sektoru povećali za više od 230 milijuna kuna.

"Smanjenje stope piratstva od 2% na prvi se pogled ne čini velikim, no taj je pad dvostruko veći od onog u protekle tri godine i donosi ogromne koristi za domaće gospodarstvo. Tvrtke su počele prepoznavati prednosti legalnog nad nelegalnim i aktivno koristiti sustave upravljanja softverskom imovinom, što im je dodatno pomoglo da ostvare daljnji rast i zaradu“, rekao je Vukmir.

Željko Topić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za intelektualno vlasništvo, kazao je da prezentirani rezultati pokazuju da je intelektualno vlasništvo u uzlaznoj putanji, za što su dijelom zaslužni i programi koje po tom pitanju provodi Vlada.  Posebno 7. poglavlje o intelektualnom vlasništvu u pregovorima s Europskom unijom pokazuje koliko je ono važno, kazao je Topić ističući da je jedna od točaka na kojoj je zapelo tijekom screeninga bila upravo nedostatak mjerenja i statistika o softverskom piratstvu u zemlji.

Promatrajući cijelu regiju Središnje i Istočne Europe (68 posto), Hrvatska je znatno iznad prosjeka te sa 55 posto drži šesto mjesto. U užoj regiji, Hrvatska je zadržala treće mjesto, nakon Mađarske (42 posto) i Slovenije (48 posto), dok sa višim stopama piratstva slijede Bosna i Hercegovina (68 posto), Makedonija (69 posto), Bugarska (69 posto), Rumunjska (69 posto), Albanija (77 posto), Srbija (78 posto) te Crna Gora (82 posto). Jedina zemlja iz regije koja je uspjela stupu piratstva spustiti ispod 40 posto je Češka, gdje ona iznosi 39 posto.

Prosječna stopa softverskog piratstva u svijetu i dalje je ostala na 35 posto, dok su globalni gubici porasli za čak 15 posto i iznose vrtoglavih 40 milijardi američkih dolara. Diljem svijeta, na svaka dva američka dolara koja se ulože u legalan softver, jedan se dolar izgubi na nelegalnom softveru. Najveći pomak napravila je Kina, gdje je stopa piratstva pala za 10 posto, te Rusija, u kojoj je stopa manja za 7 posto. Od 102 zemlje u kojima je provedeno istraživanje, pad softverskog piratstva zabilježen je u 62 zemlje, a rast u 13 zemalja. Najnižu stopu softverskog piratstva imaju SAD (21 posto), Novi Zeland (22 posto) te Japan i Danska (25 posto).

I.B.