PROTIV Ivice Todorića i još tri osobe zagrebačko je Državno odvjetništvo podiglo jučer optužnicu u kojoj ih se tereti da su plaćanjem fiktivnih savjetodavnih usluga švicarskoj tvrtki svoj bivši koncern Agrokor oštetili za 1,25 milijuna eura. Riječ je o prvoj optužnici za slučaj Agrokor od kada je DORH, u studenom 2017. godine, pokrenuo istragu.

Ukupna šteta od 1,2 milijarde kuna

Radi se o jednom od najopsežnijih slučajeva Državnog odvjetništva, a mnogi su jučer bili razočarani kako je prva optužnica protiv Todorića teška "tek" 1,25 milijuna eura s obzirom na to da se govorilo o kriminalu teškom nekoliko stotina milijuna eura. Isto tako, valja naglasiti kako je vlada za rad na ovom predmetu osigurala DORH-u, odnosno zagrebačkom Državnom odvjetništvu, dodatnih 5 milijuna kuna iz državnog proračuna, pa su se mnogi zapitali hoće li troškovi istrage na kraju biti veći od pronađenog kriminala u slučaju Todorić.

Valja naglasiti kako su protiv Todorića otvorene tri istrage, a ukupna šteta procjenjuje se na oko 1,2 milijarde kuna. Optužnica koja je jučer podignuta vezana je za istragu koja je pokrenuta u ožujku ove godine. U prvoj istrazi protiv Ivice Todorića glavne su četiri točke.  

Todorića se tako sumnjiči da je od 31. siječnja 2012. do 2. siječnja 2013. godine putem neosnovane cesije s društvom Investco d.o.o. stvorio knjigovodstvenu osnovu za zatvaranje njegovih osobnih obveza prema Agrokoru, a što je vezano za kupnju Kulmerovih dvora.
 
Todorić je tako na Investco prebacio teret povrata osobnih dugova prema Hypo Alpe-Adria-Bank, koja je prethodno imala hipoteku na Kulmerovim sudovima. Todorić je tako ostvario protupravnu imovinsku korist u iznosu od 122.800.000,00 kuna.

Četiri glavne točke istrage
 
Isto tako Todorić se tereti da je oštetio Agrokor za 758,599.520 kuna jer je neistinito sačinjene godišnje financijske izvještaje, za potrebe javne objave, prikazivao kao izvještaje koji istinito prikazuju financijske rezultate poslovanja i položaj poduzetnika. DORH za tu točku tereti i ovlaštene revizore revizorskog društva Baker Tilly Discordia.
 
Četvrta točka vezana je za vrijeme od siječnja 2007. pa do prosinca 2014. Todorić je kao predsjednik Uprave Agrokora, ujedno i predsjednik Uprave inozemnog trgovačkog društva Agrokor AG, obavljao novčane uplate u vidu zajmova, što je rezultiralo dugom društva Agrokor AG, Zug prema TD Agrokor d.d koji je iznosio 43,9 milijuna eura glavnice. Tim poslom Todorić je ostvario protupravnu imovinsku korist u iznosu od 64,526.696,90 kuna.

Uz Todorića i sinove istragom u slučaju Agrokor su obuhvaćeni i Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić.

Za te istrage još uvijek nije podignuta optužnica. Druga istraga odnosi se na zajmove koje je investicijski fond Nexus Private Equity Partneri preko tvrtke Nexus ulaganja dao Agrokoru i koje tužiteljstvo smatra nezakonitima. Osim Ivice Todorića, istragom su obuhvaćeni i njegov sin Ivan Todorić te predsjednik Uprave Nexusa Marko Lesić i član Uprave Krešimir Ružđak. Tereti ih se da su potaknuli suosumnjičene šefove Nexusa da suprotno odgovarajućim zakonskim odredbama, bez znanja ulagatelja i protivno odluci Povjereničkog odbora, daju ukupno 117,5 milijuna kuna zajma Agrokoru, iako su ta sredstva bila strogo namijenjena za ulaganje u tvrtku Zagreb-Montaža.

Što s pet milijuna kuna?

Iz financijskog izvješća DORH-a za 2018. godinu vidljivo je kako zagrebačko Državno odvjetništvo do 31. 12. prošle godine i dalje nije trošilo posebna financijska sredstava vlade, a vezano za istraživanje Agrokora.

Iako smo upitali DORH za detalje oko raspodjele proračunskih sredstava vlade za istragu Agrokora, do objave ovog članka nije stigao nikakav odgovor.