Foto: FAH

SLOVENIJA je u tri tjedna, otkako je prema Hrvatskoj počela postavljati "tehničke prepreke" za bolju "regulaciju izbjegličkog toka", postavila dva metra visoku ogradu s bodljikavom žicom na skoro 100 kilometara granice s Hrvatskom, iako se prvotno najavljivalo da će biti duga 80 kilometara i uklonjena čim to dopuste sigurnosne prilike.

Slovensko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da je do sada na području 11 pograničnih općina postavljeno 96,5 kilometara ograde te da će se s time nastaviti unatoč jenjavanju izbjegličkog vala.

Ograda koju postavlja vojna inženjerija do sada je postavljena u općinama Razkrižje, Središče ob Dravi, Podlehnik, Žetale, Ormož, Bistrica ob Sotli, Rogatec, Podčetrtek, Brežice, Črnomelj i Metlika, većinom na području gdje se očekuje mogući disperzirani ulazak ilegalnih migranata, manje čuvanim malograničnim prijelazima i uz obale pograničnih rijeka.

Odluku o postavljanju ograde vlada premijera Mire Cerara donijela je 9. studenoga, u vrijeme kad je priljev migranata prelazio 6000 dnevno, dok je zadnji tjedan smanjen na najviše dvije tisuće.

Odlučila je to na temelju obavještajnih analiza prema kojima Slovenija mora računati na izbjeglički val od oko 5000 ljudi dnevno najmanje do veljače iduće godine i procjena da bi mogla postati "džep" u kojoj će se zadržati nekoliko desetaka tisuća migranata kad ih prestanu primati Austrija, Njemačka i sjevernoeuropske države.

Na odluku da se Slovenija od migranata počne štititi bodljikavom žicom utjecali su i pritisci oporbe, nakon izjava bivšeg premijera Janeza Janše kako Cerar ne kontrolira izbjeglički val i riskira izbacivanje zemlje iz Schengena, te da je žicu trebalo postaviti istodobno s Mađarskom.

Potpora žici, strah od drugih i drugačijih

Ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je početkom studenoga u Beču, gdje se dogovarao o kordinaciji u izbjegličkoj krizi s Austrijom, kako će se na granici s Hrvatskom, koja je duga 671 kilometar, podići 80 kilometara ograde, ali da granica i dalje ostaje otvorena za izbjeglice sve dok ih primaju Austrija i Njemačka i dok se ne nađe zajedničko europsko rješenje.

Ispitivanja javnosti potkraj prošlog mjeseca pokazala su da više od 80 posto Slovenaca podržava odluku da se slovenska južna granica zaštiti žicom, što je pojačano osjećajem nesigurnosti nakon terorističkih napada u Parizu koji s migrantskom krizom nisu u izravnoj vezi.

Potpora takvoj odluci je nešto manja kod javnosti u pograničnim dijelovima zemlje koji su ovisni o turizmu ili imaju jake gospodarske, kulturne i obiteljske veze s Hrvatskom.

Vlada ih preko lokalnih vlasti ublažava tvrdnjama kako je ograda postavljena i zbog sigurnosti samih građana koji se boje nepoznatih i kulturno različitih stranaca druge vjere, koji bi im se usred noći mogli pojaviti pod prozorom.

Manje potpore podizanje žičane ograde ima i u zapadnom dijelu zemlje, tradicionalno okrenutom zapadu i moru.

"Ograda je potpuno promašena investicija i nepotreban trošak, čak i ako se zanemari njena negativna simbolika", kazao je za ljubljanski dnevni list "Dnevnik" od srijede Aurelio Juri, nekadašnji zastupnik u parlamentu i bivši dugogodišnji gradonačelnik Kopra.

"Naši će potomci Cerarov mandat zapamtiti po bodljikavoj žici, što premijeru nikako ne služi na čast", ocijenio je Juri.