Tekst: I.Kri. / J.Š.
Foto: AFP

SVJETSKE burze su u padu, a euro je jučer došao na najnižu razinu u protekloj godini zbog straha da će se grčki kreditni problemi proširiti na druge zemlje eurozone.

"Iako su MMF i države eurozone finalizirale dogovor o trogodišnjem paketu pomoći Grčkoj teškom 110 milijardi eura, tržišta nisu impresionirana tim postignućem", rekao je analitičar grupe Roubini Global Economics, Nouriel Roubini. Dodaje kako zajednička europska valuta nastavlja padati, a prinos na dugogodišnje obveznice Grčke i drugih zemalja nastavile su rasti, piše AFP.

Pale burze i euro

Europska unija će Grčkoj dati kredit od 80 milijardi eura, a MMF još dodatnih 30 milijardi eura. Europska centralna banka pristala je kao osiguranje za te kredite uzeti grčke obveznice koje su bonitetne agencije ocijenile bezvrijednima. Zauzvrat će grčka vlada uvesti mjere štednje kako bi smanjila proračunski deficit sa 14 posto, koliki je bio na kraju prošlo godine, na manje od 3 posto 2014. godine.

Danas se povećala kamata na 10-godišnje grčke obveznice na 9,351 posto sa jučerašnjih 9,168 posto. I portugalske obveznice su porasle na 5,42 posto sa 5,38 posto. U jutarnjem trgovanju je londonski burzovni indeks FTSE 100 pao za 0,34 posto, frankfurtski za 0,16 posto, a pariški CAC za 0,28 posto. Atenska burza je pala za 0,56 posto, a madridska 0,85 posto. Euro je jučer pao na najnižu razinu prema dolaru u godinu dana. Euro trenutno vrijedi 1,2935 dolara, a euro je posljednji puta na tako niskim razinama bio 22. travnja 2009. godine.  

"Novac koji dajemo Grčkoj unaprijed je izgubljen"

I Slovenija se kao članica eurozone obvezala osigurati 384 milijuna eura povoljnog kredita kojim će se pokušati pomoći prezaduženoj Grčkoj. No, u Ljubljani izražavaju sumnje u uspjeh te pomoći.

U razgovoru za Slovensku televiziju slovenski ministar financija Matej Lahovnik mišljenja je da su najavljene mjere za spas gospodarstva u Grčkoj nedovoljne jer su, kako je kazao, osnovni problem Grčke veliki opseg sive ekonomije i predimenzionirani javni sektor. Lahovnik smatra da je osnovni problem to što države u eurozoni imaju zajedničku valutu, ali ne i zajedničku porezni politiku.

Makroekonomist Jože Mencinger drži da je novac koji se daje Grčkoj unaprijed izgubljen jer, kako je kazao, Grčka da bi vratila tako visoki kredit, morala bi imati godišnji rast BDP-a od 10 posto i proračunski suficit koji nije predviđen.