HRVATSKA ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti u usporedbi sa zemljama članicama EU, ona iznosi 55 posto kod stanovništva između 15 i 64 godina starosti.

To pokazuje koliko su neiskorišteni ljudski resursi čime se otvara pitanje realnosti stope nezaposlenosti. Visina stope zaposlenosti od 55 posto Hrvatsku smještava na začelje ljestvice, između Bugarske (55,8 posto) i Malte (53,9 posto), a samo dno ljestvice dotakle su Poljska i Turska.

Najveću stopu zaposlenosti ima Austrija s visokih 88,6 posto, koja je europski lider u "fleksibilnim" otpuštanjima, što znači da se ugovor o radu otkazuje bez navođenja razloga. Visokim stopama zaposlenosti izdvajaju se sve nordijske zemlje, kao Nizozemska (73,2 posto) koja, pak, ima najveći udio zaposlenih s nepunim radnim vremenom (46 posto). Hrvatska nije dobro pozicionirana niti ako se gleda srednja dob od 25 do 40 godina.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca su izračunali kako će u sljedećim godinama nedostajati oko 500.000 radnika, a posebice pojedinih branši. U HUP-u polaze od potrebe promjene pravnog sustava kojem je najveća mana nespremnost na brze tehnološke promjene te povećana inozemna konkurencija, a istovremeno HUP- očekuje umanjenje zakonske rigoroznosti sukladno europskim sustavima, sigurnost radnika i sigurnost prihoda.

Pretjeran zaštitni model kakav je u Hrvatskoj tijekom ekonomskog rasta odvraća poslodavce od zapošljavanja, tvrde u HUP-u  pa je realno za očekivati kako bi sustav trebao olakšati i zapošljavanje i otpuštanje, a primarna odgovornost uvođenja i objašnjavanja neizbježnost tih promjena stoji na vlasti.

V.M.