DANAS je zadnji dan na kojemu gradski, općinski i županijski odbora mogu dati svoje prijedloge za kandidata za sljedećeg prvog čovjeka SDP-a, a Glavni odbor će te kandidature potvrditi ili odbiti 19. svibnja, dok će SDP u ponedjeljak javnosti objaviti točan boj svih kandidata koji su prijavljeni, rekla je za Index Gordana Grbić, voditeljica Kampe, SDP-ovog ureda za odnose s javnošću.

Kandidati moraju do 19. svibnja, dakle do zasjedanja Glavnog odbora, odlučiti hoće li kandidaturu prihvatiti ili odbiti, odbor može potvrditi sve kandidature, što će se vjerojatno i dogoditi, ili može pustiti samo jednu, a još jedna mogućnost za kandidiranje za čelo socijaldemokrata je 50 glasova skupljenih na dodati. Za predsjedničku stolicu treba skupiti 50 posto plus jedan glas, a ako u prvom krugu ne bude kandidata s takvim brojem glasova, ući će se u drugi krug.

Zasad su svoje kandidature potvrdili Zoran Milanović, Tonino Picula i Željka Antunović, a gradski i općinski odbori su nominirali i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, koprivničkog gradonačelnika Zorana Mršića i člana riječkog SDP-a Zlatka Komadinu, no njih trojica svoje kandidature još nisu potvrdili. Za Komadinu se pretpostavlja da će kandidaturu odbiti 19. svibnja, Mršić čeka da odluka prođe kroz županijski SDP prije nego donese odluku, a za Bandića se očekuje da će se sljedeći tjedan očitovati o svojoj kandidaturi.

Ugledni politički analitičar Davor Gjenero ne smatra da se kod tri pridošlice u igri za predsjednika radi o kandidatima koji mogu računati na osvajanje Račanove fotelje, nego da su tu u igri drukčiji interesi. Vjeruje da će Bandić, kojemu je bilo bitno dobiti potporu gradske organizacije, zahvaliti na kandidaturi i reći da u Zagrebu ima previše posla, da je Mršić želio pokazati da nije samo "Bandićev mali", nego i samostalan igrač i da će najvjerojatnije ući u utrku, a da se kod riječkog SDP-a radi o sukobu na relaciji Komadina-Obersnel, odnosno kroz to Komadina-Linić. Pretpostavlja da bi Komadina mogao prihvatiti kandidaturu i nakon prvog kruga dati potporu Toninu Piculi, dok Linić na tom mjestu želi vidjeti Milanovića, ili to napraviti čak i prije prvog kruga.

Milanović je prvi istupio kao kandidat, još 21. travnja, na sjednici Glavnog odbora sazvanoj nakon ostavke Ivice Račana, čime je potvrdio spekulacije o tome kako puca na najviši položaj u stranci, nedugo nakon što je s mjesta glasnogovornika poslan u Slavoniju, da se s njega makne dio tereta koji je imao.

Za vrijeme konvencije spekuliralo se o tome kako je Picula također izgledan kandidat za predsjednika, što je on tada i potvrdio, rekavši kako razmišlja o predsjedničkoj kandidaturi, a 25. travnja je na službenoj novinskoj konferenciji i istakao svoju kandidaturu, rekavši tada da se smatra "mostom između prošlosti i budućnosti SDP-a".

Gjenero vidi Piculu i Milanovića kao jedine prave kandidate za predsjednika SDP-a. "Kad bi javnost birala predsjednika, to bi sigurno bio Milanović, ali Picula u stranci ima reputaciju i povijest s velikim brojem aktera, tako da svaki od njih ima oko 50 posto šanse", kaže.

Nakon Piculine kandidature, moralo se čekati dva tjedna da bi se i igru uključila i trenutna v.d. predsjednice stranke Željka Antunović, koja je time okončala spekulacije o svom odustajanju od natjecanja za predsjednčku fotelju uslijed gubitka povjerenja u stranci, iako je tada potvrdila kako se ne namjerava kandidirati za premijerku. Nedugo prije toga, novinske analize predviđale su, pozivajući se na izvore iz stranke, da u SDP-u postoji kamp ljudi koji guraju Milanovića kao kandidata, zato što pretpostavljaju da mu Antunovićka neće dopustiti da bude SDP-ov kandidat, nego da će to mjesto zadržati za sebe. Gjenero ne vjeruje da je Antunovićka relevantan faktor i da ne može računati na bitnu potporu unutar stranke, niti na ijedan stranački ogranak koji bi glas dao njoj. Također joj zamjera što nije raščistila pitanje zamjenice predsjednika, odnosno što na to mjesto nije dala ostavku, jer ovako forsira kandidata od kojeg izgubi na izborima da ju ima kao zamjenicu. 

SDP praktički od odlaska Račana na liječenje u Muenchen, prema van zauzeo jaku frontu zajedništva, predstavljajući se kao tim, a komunikacija s javnošću izvedena je prilično uspješno, tako da su o svim pitanjima vodstva ostale samo spekulacije, koje nisu dobivale nikakvu službenu potvrdu. Standardna izjava koju se, u ovoj ili onoj verziji može pročitati i čuti je da će 2. lipnja na izbornoj konvenciji "pobijediti SDP", a ne neki od kandidata, čime se nastavljalo s izbornom strategijom koju su pokrenuli dok se za Račanovu bolest nije ni znalo, i kada se pričalo o timu koji izlazi na izbore.

Gjenero smatra da se tu radi o običnom prežitku iz doba Račanovog modela demokratskog centralizma, u kojemu se prema van šalju naoko isprazne fraze, ali ispod kojih se vrlo lako, zagrebavši ispod retorike, može vidjeti da se radi o borbi za vlast.

"To i jest najveći problem. Upravo u trenutku kad im se otvara put za demokratizacijom i centralizacijom stranke, oni se bore za mjesto s kojega će imati apsolutnu vlast. Upravo zato će im dobro doći suočavanje s realnošću na izborima i razdoblje konsolidacije nakon odlaska velikog vođe", kaže Gjenero, koji ne smatra da SDP ima šanse na izborima, budući da "u rat predizborne kampanje ulaze bez vojskovođe".

J.D.