ODLUKA slovenskog parlamenta o proglašenju epikontinentalnog pojasa i zaštićene ekološke zone pravno je ništavna, izjavio je danas u Hrvatskom saboru premijer Ivo Sanader, izvjestivši da je njegova Vlada spremna prihvatiti slovenski prijedlog da se, dođe li do arbitraže, razmotri i razgraničenje na kopnu između dvije države.

"Slovenija je u odluci Državnog zbora proglasila pojas u našoj zaštićenoj ekološko-ribolovnoj zoni. Ta odluka je u potpunosti i do kraja pravno ništavna", kazao je premijer.

Izvijestio je da je ministrica vanjskih poslova europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović jučer poslala pismo slovenskom kolegi Dimitriju Rupelu, kojim je, kaže Sanader, Sloveniji službeno predloženo da se pitanje razgraničenja na moru, kao glavni kamen spoticanja između dvije države, rješava pred međunarodnim pravosudnim tijelom.

Hrvatska je Vlada, ističe Sanader, spremna prihvatiti da se pred međunarodnim pravosudnim tijelom razmotri i pitanje razgraničenja na kopnu. "Ako postoje prijepori i na kopnu spremni smo to prihvatiti jer su za svaku odluku potrebne dvije strane", rekao je.

Vlada se, kaže, u prijedlogu koji je uputila Sloveniji, nije opredijelila za formulaciju arbitraže, već, nakon konzultacije s pravnicima, za međunarodno pravosudno tijelo koje u pregovorima trebaju zajednički odabrati hrvatska i slovenska strana.

"Iz Slovenije su dolazili prigovori da Hrvatska govori o arbitraži, ali nema službenog prijedloga. Evo gospodo, sada ga imate", poručio je premijer. Ponovio je stav Vlade da je, nakon 15-ak godina neuspjelih pregovora o razgraničenju na moru, koji opterećuju međudržavne odnose i otežavaju život ljudi uz granicu, najbolje rješavanje tog spora prepustiti međunarodnom pravosudnom tijelu.

Apelirao je na Hrvatski sabor i slovenski Državni zbor da, kada počne postupak pred tim međunarodnim tijelom, imaju na umu obvezu da unaprijed prihvate pravorijek tog tijela. "U suprotnom bi bili neozbiljni", zaključio je.

Ne želi nagađati o razlozima slovenskog proglašenja pojasa i zone, ali, može pretpostaviti da je riječ o "hvatanju boljih pozicija" pred međunarodni postupak razgraničenja. Povod slovenskoj odluci vidi u nezadovoljstvu nedavnim dogovorom o razgraničenju epikontinentalnih pojasa između Hrvatske i Italije.

Hrvatsku javnost i saborske zastupnike premijer Sanader pozvao je da sačuvaju prisebnost, poručujući da nema mjesta dramatiziranju, "jer se slovenskom odlukom, koja je pravno ništavna, ništa nije promijenilo".

Zahvalio je slovenskoj vladi na potpori hrvatskom otpočinjaju pregovora s EU, kao i na činjeni da su slovenski premijer Janez Janša i ministar Rupel u Luxenbourgu i ranije, jasno odvajali potporu hrvatskom putu ka EU i otvorena pitanja između dvije države.

"Sa Slovenijom, s kojom smo u bivšoj državi dijelili najbliskije odnose, a sutra ćemo isto i u EU, trebamo razvijati odnose na načelima dobrosusjedstva i prijateljstva. Imamo puno više toga što nas zbližuje, nego nekoliko točaka prijepora", naglasio je.

"Hrvatska ne traži tuđe, ali nećemo dati ni svoje", rekao je Sanader, a nakon što je ta rečenica izazvala smijeh u sabornici, dodao je - "pa nije ni drug Tito bio u svemu u krivu".

Hrvatski sabor pozvao je da donese zaključak u povodu odluke slovenskog parlamenta, a predsjednik Sabora Vladimir Šeks potom je sazvao sjednicu proširenog saborskog Predsjedništva koje se dogovara o načinu na koji će Sabor zauzeti stav o tom pitanju.

Sabor ništavnom proglašava odluku slovenskog parlamenta

Hrvatski sabor sutra će raspraviti i, kako se očekuje, donijeti rezoluciju kojom će odluku slovenskog parlamenta o proglašenju epikontinentalnog pojasa i zaštićene zone na Jadranu proglasiti ništavnom, najavio je predsjednik Sabora Vladimir Šeks.

"Težište rezolucije bit će na proglašenju ništavnosti zakona slovenskog Državnog zbora, a sigurno ćemo dati potporu hrvatskoj Vladi da se krene u postupak razgraničenja pred međunarodnim pravosudnim tijelom", izjavio je Šeks novinarima nakon sjednice proširenog saborskog Predsjedništva.

Izvijestio je da je Predsjedništvo konsezualno odlučilo osnovati peteročlanu radnu skupinu koja bi danas trebala pripremiti tekst rezolucije.

Rezolucija će, kaže Šeks, u osnovi sadržavati saborsku deklaraciju iz 1994. kojom je ništavnim i teritorijalnom pretenzijom prema Hrvatskoj proglašen zakon koji je donio slovenski parlament, a kojim je nekoliko istarskih naselja tada proglašeno dijelom slovenskog teritorija. Prijedlog rezolucije bit će potom ponovno upućen saborskom Predsjedništvu, koje će ga, kada se usuglasi oko teksta, uputiti na saborsku raspravu u kojoj će sutra sudjelovati samo predsjednici klubova.

Predstavnici oporbe, Zlatko Tomčić (HSS) i Anto Đapić (HSP) izrazili su rezerviranost prema arbitražnom pokušaju rješavanja razgraničenja sa Slovenijom, već boljim rješenjem smatraju da Hrvatska tuži Sloveniju pred Međunarodnim sudom u Hagu.

"Imamo jači institut međunarodnog prava, a to je preporuka Vijeća ministara EU da Hrvatska svoje probleme sa susjedima rješava tužbom pred Međunarodnim sudom u Hagu", rekao je Đapić, uvjeren da se kod arbitraže stvari samo razvlače i ne miču s mjesta.

I Tomčić smatra da bi arbitraža, kao jedan od mogućih poteza pred međunarodnim tijelima bila najlošije rješenje za Hrvatsku, te ističe da bi se Hrvatska u zaštiti svojih prava trebala obratiti sudu u Hagu ili Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu. No, ustvrdio je Tomčić u ovom je trenutku bitno u Saboru konstatirati da slovenska odluka predstavlja pretenziju na hrvatsku suverenost.

Upitani kako komentiraju jučerašnju izjavu čelnika SDSS-a Vojislava Stanimirovića da bi i srpski jezik trebao postati službeni jezik u Saboru, i Šeks, i Đapić i Tomčić tvrde isto - po hrvatskom Ustavu jedini službeni jezik u Saboru je hrvatski jezik.

Dvojezičnost je, kažu, zajamčena samo za jedinice lokalne samouprave.