SJEDINJENE Američke Države pokrenule su raspravu o razmještanju nuklearnog oružja u dodatne europske članice NATO-a. Ovim potezom Washington želi umiriti saveznike i pokazati im da smanjenje konvencionalne vojne potpore ne znači automatski i slabljenje sigurnosnih jamstava, javlja Financial Times.

Američki su dužnosnici signalizirali da su otvoreni za širenje ovog programa izvan dosadašnjih šest zemalja koje ugošćuju bombardere sposobne nositi nuklearno oružje, otkrila su za FT tri izvora upućena u tijek razgovora.

Ovi su pregovori strogo povjerljivi i još uvijek nije sigurno hoće li uopće dovesti do promjena u dosadašnjim nuklearnim dogovorima. Do njih dolazi u trenutku kada Europom vlada sveopća panika zbog poteza Donalda Trumpa, koji je počeo povlačiti američke vojnike i ključne sustave naoružanja sa Starog kontinenta.

Istočno krilo traži nuklearni štit pod svaku cijenu

Potencijalni dogovor omogućio bi većem broju zemalja da udome takozvane američke zrakoplove s dvostrukom namjenom (DCA), koji mogu izvoditi nuklearne udare. Dva izvora ističu da Amerika ovom otvorenošću želi dokazati da njezin nuklearni kišobran ostaje postojan, iako istovremeno prisiljava saveznike iz NATO-a da preuzmu znatno veći teret u konvencionalnoj obrani.

Zemlje na istočnom krilu NATO-a, uključujući Poljsku i pojedine baltičke države, iznimno su zainteresirane za otvaranje baza za ove zrakoplove, potvrdili su izvori za Financial Times.

Poljski dužnosnici već duže vrijeme sasvim otvoreno i javno govore o želji da prime nuklearno oružje na svoj teritorij. Bivši predsjednik Andrzej Duda izravno je pozvao SAD da proširi spomenutu zrakoplovnu inicijativu na poljsko tlo, dok se Varšava ove godine priključila novoj francuskoj inicijativi koja ispituje mogućnost da se dijelovi francuskog nuklearnog arsenala po prvi put privremeno prebace u savezničke europske zemlje.

Rasprave se trenutno vode kroz službene kanale NATO-a, potvrdio je jedan od izvora i dodao kako su najveći interes pokazali upravo oni saveznici koji se nalaze najbliže ruskim granicama.

Ruska invazija na Ukrajinu i opetovane prijetnje predsjednika Vladimira Putina o nuklearnim kapacitetima Kremlja dodatno su ubrzale i potaknule interes pojedinih članica da postanu domaćini američkim nuklearnim bombarderima. Ipak, drugi izvor upoznat s razgovorima napominje kako konačni dogovor o širenju američkog nuklearnog programa u Europi nije pred realizacijom.

Kako zapravo funkcionira nuklearni dogovor hladnoratovskog saveza?

NATO-ov program dijeljenja nuklearnog oružja trenutno uključuje Belgiju, Njemačku, Italiju, Nizozemsku, Tursku i Veliku Britaniju. Te su države odobrene za ugošćivanje zrakoplova s dvostrukom namjenom i "unaprijed raspoređenih" nuklearnih bombi. To je oružje pod izravnom zaštitom SAD-a, a Washington zadržava ekskluzivno i jedino pravo odobrenja za njegovu upotrebu.

Ovaj je model osmišljen još u vrijeme Hladnog rata, a u NATO-u ističu kako on pruža platformu članicama koje nemaju vlastiti nuklearni arsenal da sudjeluju u kreiranju nuklearne politike i planiranja Saveza, čime jamče vlastitu sigurnost bez potrebe da same razvijaju atomsku bombu.

Američko nuklearno oružje razmješteno po Europi čuvaju i nadziru isključivo američke trupe. S druge strane, zračne snage savezničkih država – koje koriste borbene avione F-35, F-15 i Tornado – redovito prolaze obuku i sudjeluju u vojnim vježbama kako bi demonstrirale vojnu moć. U slučaju rata i nakon izričitog odobrenja iz Washingtona, upravo bi ti saveznički avioni poletjeli s američkim bombama.

Rupe u obrani kontinenta

Nedavni potezi Trumpove administracije, poput otkazivanja planiranih razmještanja ključnih raketnih sustava u Europi i najave povlačenja trupa radi seljenja vojnih resursa u Aziju, pošteno su prestrašili dio saveznika u NATO-u. Oni opravdano strahuju da će iza Amerikanaca ostati opasne rupe u obrani kontinenta, što bi moglo oslabiti moć odvraćanja potencijalnih napada.

I dok su europski saveznici čvrsto obećali da će drastično povećati svoje obrambene proračune i uložiti ogroman novac u konvencionalno naoružanje koje im je dosad osiguravao SAD, svima je jasno da je američki nuklearni kišobran jednostavno nezamjenjiv.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte poručio je nakon prošlomjesečnog sastanka ministara vanjskih poslova kako postoji zajednički stav da će se SAD više okrenuti drugim dijelovima svijeta, ali da ukupna obrana i odvraćanje u Europi moraju ostati na istoj razini. "Bit ću kristalno jasan: ako netko bude toliko glup da nas napadne, odgovor će biti razoran", zaključio je Rutte.