Foto: Ante Čizmić / Cropix

"NIJEDNA zemlja neće ući tako komplicirano i teško u Europsku uniju kao što je to Hrvatska", kazao je u razgovoru za Index bivši ministar vanjskih poslova u Račanovoj vladi Tonino Picula. Iako su pregovori nekih zemlja trajali i duže, naši su posebno otežani i zbog slučaja Rumunjske i Bugarske, zemalja u kojima "cvatu" korupcija i organizirani kriminal, a na čijem se primanju u Uniju Europa "opekla", ali i zbog otpora nekih zemalja članica po pitanju proširenja Unije.

> Rumunjska nam prijeti blokadom pregovora s EU

Jedva jedvice smo se riješili blokade pregovora od strane susjedne nam Slovenije zbog graničnih pitanja, pa blokade poglavlja o pravosuđu u kojem je najviše ustrajala Nizozemska nezadovoljna našom suradnjom s Haškim sudom, da bi nam ponovno zaprijetila slovenska blokada zbog slučaja Ljubljanske banke koji ipak njome nije završio. I taman kada su se Jadrankina usta napunila Europskom unijom, završetkom pregovora, referendumom o pristupanju Uniji, evo nam neugodne vijesti - i Rumunjska nam prijeti blokadom na putu prema Uniji. Vladi takova vijest nikako ne sjeda u izbornoj godini.

Može odugovlačiti ratifikaciju

Iako prijetnje iz Rumunjske nisu toliko uznemirujuće kao što su onomad bile one slovenske, ipak pozivaju na oprez prilikom slavodobitnih Kosoričinih izjava o "ponosnom sjedanju za europski stol kamo i pripadamo". Rumunjska nas, zapravo - teoretski - može blokirati u pristupanju Uniji koliko god to drži potrebnim. Doduše objašnjava Picula, ne može utjecati na zatvaranje poglavlja jer Hrvatske ne pregovara s Rumunjskom ni o čemu, no može nam itekako komplicirati oko ratifikacije ulaska u EU. Ukratko, moglo bi nam se lako dogoditi da "izvisimo" s ovom "2013." varijantom.

Europska unija je, upozorava uostalom Picula, na hrvatskom primjeru naučila da svaka zemlja može krenuti u obračun s korupcijom i organiziranim kriminalom ako to želi, a Rumunjska još grčevito štiti svoje duboke uhljebljene, a korumpirane političke strukture od kojih neke potječu još iz doba Ceausescua. Ne zaboravimo da i u toj, drugoj po redu najsiromašnijoj europskoj zemlji traje sudski proces protiv bivšeg premijera Nastasea koji je optužen za korupciju. Kao što to čeka našeg bivšeg premijera.

Rumunjska bi sebi nanijela veliku štetu

"Slučaj s Rumunjskom i njihovom prijetnjom blokadom pokazuje nam kako stvar s ulaskom u Uniju ipak nije riješena iako nas Vladini agitatori u to uvjeravaju. Tek nakon što 27 parlamenata ratificira naš ulazak, možemo biti sigurni da je pregovarački posao odrađen do kraja. Prije toga nikakvog trijumfalizma ne smije biti i treba jedno oko uvijek držati otvoreno", upozorava Picula ističući kako naša diplomacija ipak ne bi trebala biti toliko nervozna oko ovog pitanja. Hrvatska je u ovom slučaju tek kolateralna žrtva borbe Rumunjske s EU te se, ističe bivši ministar, ovo ne smije propagirati u bilateralni problem.

"Ovdje je prisutna i jedna ironija - Hrvatska, koja je u jeku borbe protiv korupcije, postaje kolateralna žrtva Rumunjske zbog njihovog toleriranja korupcije", primjećuje Picula dodajući, pak, kako je scenariji blokade ulaska Hrvatske u Europsku uniju ipak malo vjerojatan. "Teško je vjerovati da bi jedan parlament iz ovih razloga mogao zaustaviti Hrvatsku na putu prema EU. To bi, uostalom, izazvalo veliku štetu, ne po Hrvatsku, već po Rumunjsku. Rumunji, naime, znaju da u ovakvom sukobu samo oni mogu izgubiti i sumnjam da će njihova vanjska politika ozbiljno stati iza takvih prijetnji", zaključuje Picula.

"Zbog Bugarske i Rumunjske i jesmo pregovarali tako dugo"

Podsjetimo, Rumunjska je, nezadovoljna odgađanjem njihova pristupanja schengenskoj zoni, predložila Europskoj komisiji da se i za Hrvatsku uvede verifikacijski mehanizam (CVM) koji imaju Rumunjska i Bugarska. Putem takvog mehanizma Europska unija kontrolira borbu tih dvaju zemalja protiv krupcije i organiziranog kriminala koja se zapravo nije maknula s mrtve točke. Obje zemlje ocijenjene su kao visoko korumpirane te im je radi toga odgođen pristup schengenskoj zoni.

Do rumunjskog prijedloga opcija o uvođenju takvog mehanizma za Hrvatsku nije niti razmatrana, jer je Hrvatska pregovarala po mnogo strožim mjerilima upravo zbog slučaja Rumunjske i Bugarske. "Rumunjski ministar zaboravlja na činjenicu da je Hrvatska upravo zahvaljujući bugarskoj i rumunjskoj nespremnosti da pristupe Uniji, dobila posebna mjerila i vrlo kompleksan sustav pregovaranja", istaknuo nam je u razgovoru Picula.

Odbijanje ulaska u schengensku zonu posebno je pogodilo Rumunje (Bugarske je pristala na jednogodišnje odgađanje), a Hrvatska im je upravo postala oružje u borbi za ulazak u "zonu bez granica". Iz Europske je komisije, međutim, ubrzo stigla odbijenica po pitanju njihova prijedloga te se sada u neizvjesnosti čeka novi korak službenog Bukurešta.