U TELEVIZIJSKOJ DEBATI sinoć održanoj u strateški važnoj državi New Hampshire, deset republikanskih kandidata za američkog predsjednika je žestoko kritiziralo politiku Georgea W. Busha, koristeći mnoge od argumenata koji su dosada bili domena kandidata Demokratske stranke.

To se prvenstveno odnosi na Irak, te su mnogi od republikanskih kandidata pokazali kako dijele mišljenje većine američke javnosti kako je stanje u toj državi loše. Mitt Romney, bivši guverner Massachusettsa, drži kako je to posljedice činjenice da su SAD u rat ušle nepripremljene i bez adekvatnog plana.

Irak je, po mišljenju mnogih analitičara, omogućio senatoru Johnu McCainu da bude najbliži tituli pobjednika debate. Za to je odgovoran trenutak u kojem je odgovarao na pitanje udovice poginulog vojnika koja se našla u publici, te podsjetio javnost da je i sam svojevremeno bio ratni stradalnik, odnosno proveo godine pod zvjerskim mučenjem u sjevernovijetnamskom logoru.

Većina kandidata, međutim, za razliku od svojih demokratskih suparnika, drži da bi povlačenje iz Iraka nesreću u kojoj se našla Amerika pretvorilo u katastrofu.  Republikanci drže da je određeni vojni kontingent u Mezopotamiji, barem na kraći rok, nužan kako bi se spriječilo da vakuum ispune "Al Qaeda" i Iran.

Debata je, s druge strane, pokazala kako i među samim kandidatima postoje brojna neslaganja. To se prvenstveno odnosi na planiranu reformu imigracijskih zakona, odnosno kompromis kojim se ilegalnim imigrantima daje prilika da po specifičnim uvjetima dobiju legalni status, odnosno američko državljanstvo. Mnogi od konzervativnih kandidata su napali plan kao gledanje kroz prste kršenju zakona i ugrožavanju nacionalne sigurnosti, a bivši njujorški gradonačelnik Rudy Giuliani ga smatra "trulim vašingtonskim kompromisom". Jedini ga je branio McCain, poznat kao njegov vatreni zagovornik, odnosno tvorac sporazuma koji je na istu stranu stavio Busha i liberalnog demokratskog senatora Teda Kennedyja.

Republikanski kandidati su daleko bolji konsenzus postigli oko tvrdnje da je Bushova administracija, a i prethodna republikanska većina u Kongresu, odgovorna za skretanje sa stranačke ideološke platforme, odnosno da je fiskalni konzervativizam i zalaganje za minimalnu vladu žrtvovano radi neodgovornog trošenja novca poreznih obveznika na nepotrebne projekte.

Giuliani, koji je prema anketama najpopularniji republikanski kandidat, a također poznat po liberalnim stavovima u društvenim pitanjima, dotakao se pitanja koje je prilično osjetljivo za konzervativnu "bazu" na stranačkim izborima. Ponovio je svoj stav prema kojem se protivi pobačaju, ali i njegovoj zakonskoj zabrani.

U trenutku kada je komentirao pismo katoličkog biskupa koje kritizira njegov stav, otkazao je njegov mikrofon. Kasnije se ispostavilo da je to posljedica groma. Giuliani se u šali na to osvrnuo rekavši kako bi "kao bivši učenik crkvene škole to trebao shvatiti kao ozbiljan znak".

Još jedno pitanje oko kojeg su republikanski kandidati postigli konsenzus tiče se otvorenog služenja homoseksualaca u oružanim snagama. Ono je pokazalo veliki jaz između dvije stranke. Dok se prošli tjedan svih osam demokrata izjasnilo da se homoseksualci bezuvjetno prime u američku vojsku, svih deset republikanaca se tome oštro usprotivilo.

Većina američkih analitičara drži da debata nije bitno promijenila dinamiku izborne utrke, odnosno da su Giuliani, McCain i Romney još uvijek vodeći kandidati za stranačku nominaciju. Sve bi se, s druge strane, moglo promijeniti nakon što za mjesec dana u formalnu utrku uđe bivši senator i TV-glumac Fred Dalton Thompson.

D.A.