Foto: FAH
 
PREMIJER Andrej Plenković u srijedu je u jednom trumpovskom momentu alternativne stvarnosti, pred novinarima u Westinu, izjavio kako je sastanak s ruskim bankarima bio odličan. Govorio je to istim onim novinarima koji su svjedočili kada je Maksim Poletaev, nekoliko dana ranije, nakon izlaska iz zgrade vlade promrmljao kako nije siguran da će i dalje financirati Agrokor.

>>Ramljak priznao da je Lex Agrokor skup promašaj, ono što nudi moglo bi nas skupo koštati
 
Dan kasnije šef Sberbanka Maksim Poletaev jasno je potvrdio da odustaju od novog kredita. To zapravo nikome i nije veliko iznenađenje jer su i ranije Rusi iskazivali nezadovoljstvo roll up modelom, Lex Agrokorom i vladinim upravljanjem kompanijom. Nikome osim možda premijeru koji živi u alternativnoj stvarnosti i šalje ministricu Martinu Dalić u Rusiju da još jednom pokuša nagovoriti Sberbank.  

Ramljak daje i ono čega nema u zakonu
 
Vladin povjerenik kojeg je u Agrokor instalirala Martina Dalić počeo je bankama nuditi i ono čega nema u zakonu. Nakon što je vlada preuzela Todorićevu kompaniju, novim kreditorima prema zakonu omogućilo se prvenstvo u naplati, takozvani super seniority status, što u prijevodu znači da se iz stečajne mase mogu naplatiti prvi. No sada im Ramljak nudi tzv. roll up model, u kojemu se prvenstvo naplate odnosi i na njihove stare kredite. Nešto kao super super senioritet.

Ulože li 100 nečega, prvenstvo naplate imaju za tih 100 novih, ali i za 100 starih. Dakle za 200. Da roll up model nije utemeljen na Lex Agrokoru već smo na Indexu pisali, kao i da su to slično komentirali i ugledni pravni stručnjaci poput Jasnice Garašić i Mislava Kolakušića.
 
Zašto Rusi ne pristaju na toj model kojima vlada zapravo priznaje da je kapitulirala jer ne može drugačije privući investitore? Zato što su u Agrokor uložili gomilu novca. Sam Sberbank 1,2 milijarde eura. Kako bi osigurali povrat starih kredita, morali bi uložiti još toliko. I to im je očito neprihvatljivo, pogotovo kad kompanijom upravlja vladin čovjek za kojeg nisu sigurni da može oporaviti kompaniju.

"Kada smo mi molili takav status za naše tražbine od 100 milijuna eura, odbili su nas rekavši da to nije u skladu s Lex Agrokorom, a sada te uvjete predlažu svima, uključujući fondove koji su kupili dug na tržištu za 30 do 35 posto njegove vrijednosti. Ne razumijemo tu logiku", kritizirao je Poletaev.

Vlada smanjuje tržišni rizik bankama i to retroaktivno

Sada dakle vlada pristaje smanjiti tržišni rizik bankama i fondovima koji su ulagali znatno manje. Pa ako su uložili 50 milijuna eura, s novim ulogom od 50 zapravo su sigurni. Njima vlada sada ne samo da omogućuje da zarađuju na kamatama bez ikakva rizika, nego im i retroaktivno poništava raniji rizik poslovanja u kreditiranju Agrokora.

Jasno je da su svi drugi Agrokorovi partneri ovako diskriminirani jer država bankama i fondovima koji žele nastaviti financirati, daje privilegiranu poziciju.

 "Sberbank neće sudjelovati u novom financiranju Agrokora jer smatra da uvjeti toga financiranja nisu pošteni", kazao je Poletaev.

Nije nepošten samo za Ruse, nego i za druge banke, dobavljače i porezne obveznike
 
Model je nepošten za ruske banke koje su se previše izložile prema Agrokoru i davale mu novac i uoči bankrota kompanije, malo prije nego što je donesen Lex Agrokor. Ali nepošten je i prema svim drugim financijerima koji žele izaći iz igre, baš kao i dobavljačima.
 
I na kraju, nepošten je prema državi, odnosno poreznim obveznicima. Pruži li se bankama mogućnost da se prve naplate, s iznosima starih i novih dugova, što će biti s koncesijama, porezima, najamninama, kreditima HBOR-a?

Agrokorova imovina u stečajnoj masi nije dovoljna za sve upletene, dugovi je višestruko nadmašuju. Ako se banke koje uđu u najnoviji kredit naplaćuju prve, svi drugi su – zadnji. I pitanje hoće li se i tko će se uopće od njih uspjeti naplatiti.