IZLAZNE ankete koje je neposredno nakon zatvaranja birališta objavila ruska državna televizija pokazuju kako je na izborima za Državnu dumu Ujedinjena Rusija, stranka predsjednika Vladimira Putina, osvojila oko 61 % glasova.

Prema istim rezultatima, daleko iza Putinove stranke je oporbena Komunistička partija Ruske Federacije (KPRF) s 11,5 % glasova. Osim te dvije stranke, izborni cenzus od 7 % su, izgleda, prešle i nacionalistička Liberalno-demokratska partija Rusije (LPDR) s 8,8 % te pro-putinovska umirovljenička stranka Pravedna Rusija s 8,4 % glasova.

Takvi su rezultati, s obzirom na enormnu popularnost Putina među prosječnim Rusima, više nego očekivani. Mnogi od njih će glasom za Ujedinjenu Rusiju nastojati očuvati Putinov utjecaj na ruska zbivanja nakon što mu 2008. godine istekne drugi predsjednički mandat nakon kojeg se, po Ustavu, ne može kandidirati za predsjednika

S obzirom da je ishod bio unaprijed poznat, ruskim vlastima je na ovim izborima bilo važnije postići što bolji odziv te tako odgovoriti na sve učestalije kritike sa Zapada kako se Rusija pod Putinom transformira u totalitarnu državu. Gari Kasparov, šahovski velemajstor i vođa oporbene koalicije Druga Rusija, optužio je Putinov režim za "silovanje demokratskog procesa", odnosno za namještanje izbornih rezultata.

Optužbe prozapadne liberalne oporbe, kao i zapadnih vlada, da Putin guši demokratske slobode ne ostavljaju previše dojmova na Ruse koji svom predsjedniku pripisuju više nego zamjetno poboljšanje sveopćeg ekonomskog i političkog stanja u Rusiji u odnosu na Jeljcinovo doba. Čečenija je manje-više pacificirana, Rusija je ponovno stekla status svjetske velesile, a i životni standard je primjetno porastao, pa se pojavila i srednja klasa koja vikende više voli provoditi u trgovačkim centrima nego na ulicama prosvjedujući za demokraciju.

Napori Putinove vlade da birače dovuče do birališta su, prema nekim dojavama, uključivali prijetnje, ali i darove, kao u slučaju jedne regije gdje je svatko tko bi došao na biralište dobivao besplatne karte za lokalne bazene. Taj trud se, barem djelomično, isplatio, pa Središnje izborno povjerenstvo govori o odzivu od oko 60 %, što je za ruske prilike prilično dojmljiva brojka.

Ukoliko LDPR uđe u Dumu, njenim zastupnikom bi mogao postati i poslovni čovjek Andrej Lugovoj kojeg britanske vlasti traže zbog ubojstva disidenta Aleksandra Litvinjenka. Time bi se dodatno zakomplicirali odnosi Britanije i Rusije, s obzirom da Lugovojevo izručenje priječi ruski Ustav, a kazneni progon u samoj Rusiji bi zapriječio njegov parlamentarni imunitet.

D.A.

Foto: AFP