JUČER su, po prvi put nakon dugo vremena, SAD iskusile obilježavanje Prvog svibnja kao dana borbe za radnička prava.

Za to su se pobrinule stotine tisuća, uglavnom meksičkih, imigranata koji su sudjelovali u dosada nezapamćenom prosvjedu protiv planova američkog Kongresa da donese nove, strože zakone protiv ilegalne imigracije. Organizatori su 1. svibanj 2006. proglasili "Danom bez imigranata" te pozvali sve imigrante da taj dan ne dođu na posao, a njihovu djecu da ne odu u školu.

Cilj prosvjeda je bio ne samo demonstrirati brojnost i snagu hispanoameričke zajednice pred predstojeće kongresne izbore, nego i izazvati poremećaj u mnogim granama američke ekonomije koje ovise o jeftinoj imigrantskoj radnoj snazi.

Procjene agencije AP navode da je u jučerašnjim uličnim prosvjedima sudjelovalo preko milijun ljudi, od čega su najveći bili u Los Angelesu i Chicagu, svaki sa oko 400.000 sudionika. U drugim dijelovima zemlje je broj prosvjednika bio daleko manji, a u nekim slučajevima, kao na Floridi, prosvjednici su se suočili s anti-imigrantski raspoloženim protu-prosvjednicima.

Na prosvjedima su se uglavnom nosile američke, ali i meksičke zastave, a mnogi od prosvjednika su nosili majice s natpisom "Ja sam ilegalni imigrant, pa što?". U Chicagu, gdje prosvjednici uživaju otvorenu podršku Katoličke crkve, su se prosvjednicima pridružili i imigranti irskog i poljskog podrijetla, kao i karizmatični demokratski senator Barack Obama.

Od političkog je prosvjed imao mnogo jasniji ekonomski učinak. Mnogi gradovi, su u ponedjeljak bili paralizirani zbog imigrantskog štrajka. Tako su u Los Angelesu tržnice i tekstilne tvornice gotovo u potpunosti prestale s radom, a strateški važna luka radila s bitno smanjenim kapacitetom.

Prosvjed je namjerno odabran za 1. svibanj jer je u SAD, za razliku od mnogih dijelova svijeta, to radni dan. Iako je obilježavanje 1. svibnja bilo započelo upravo u SAD, 1930-ih su vodeći sindikati, pod pritiskom optužbi za šurovanje s komunistima, odlučili Praznik rada slaviti prvog ponedjeljka u rujnu.

Prosvjedi, koji su dobili i snažnu političku notu, će po svoj prilici samo rasplamsati strasti u debati oko ilegalne imigracije koja je oštro podijelila ne samo američku javnost, nego i Republikansku stranku.

Tvrdolinijaško krilo, koje dominira Zastupničkim domom, tvrdi da ilegalna imigracija ugrožava nacionalnu sigurnost, smanjuje cijenu rada na nepodnošljivu razinu i predstavlja preveliko opterećenje za porezne obveznike, s obzirom da se imigranti i njihove obitelji koriste školama, bolnicama i drugim javnim uslugama za koje nisu platili ni centa. Zakonski prijedlog izglasan u tom domu određuje izgradnju velikog zida na američko-meksičkoj granici te brzu deportaciju svih ilegalnuh imigranata.

Predsjednik Bush, koji je na izborima uspio dobiti neobično mnogo glasova od tradicionalno demokratski rasploženih hispanoamerikanaca, se protivi tako oštrim mjerama i umjesto toga predlaže program koji bi ilegalnim imigrantima dao amnestiju, radne dozvole te olakšao postupak primitka u američko državljanstvo.

Zakonski prijedlog je trenutno blokiran u Senatu, zahvaljujući umjerenim republikanskim senatorima.

Prosvjedi su uglavnom prošli u miru, iako je u gradu Santa Ana radikalni elementi među demonstrantima bacali kamenje na policiju.

D.A.
Foto: FAH