Prioriteti rebalansa su rast gospodarstva i dobrobit građana
PREDSTAVLJAJUĆI u Saboru predloženi rebalans, premijer Ivo Sanader je poručio kako rebalansom ovogodišnjeg državnog proračuna Vlada želi usmjeriti dodatne proračunske prihode na programe koji utječu na rast gospodarstva te ublažavaju utjecaj rasta cijena na standard hrvatskih građana.
Unatoč financijskoj krizi hrvatski deficit zadovoljavajući
Ovogodišnji rebalans donosi se u izmijenjenim i negativnijim okolnostima zbog rasta cijena energenata, hrane, ali i krize na međunarodnom financijskom tržištu. Iako negativna svjetska kretanja posebice utječu na malu i srednju ekonomiju, kakva je u Hrvatskoj, Sanader je istaknuo kako je Vlada toga svjesna i svim teškoćama pristupa ozbiljno.
"Vlada je prije svega odgovorna za dobrobit građana, koji su joj i dali povjerenje, da im zajamči normalan životni standard", poručio je premijer. Unatoč negativnim okolnostima u Hrvatskoj gospodarska aktivnost raste od 4,3 posto u prva četiri mjeseca ove godine, nadodao je. Premijer je pohvalio i kretanje deficita koji će ove godine iznositi oko 1,3 posto što je, pak, za 0,3 posto manje od očekivanog u proračunu za 2008. godinu.
Vlada je zbog povoljnih makroekonomskih pokazatelja predložila rebalans kojim je ovogodišnji proračun uvećan za 2,5 milijardi kuna od čega je 600 milijuna kuna predviđeno za strukturne mjere potpore stanovništvu i gospodarstvu, poput subvencioniranja cijene električne energije.
Savjet premijera o borbi protiv visokih cijena bio je: "Bit borbe protiv rasta cijena je pažljiva i efikasna potrošnja", uz napomenu kako u te mjere spada i pokrivanje razlike u cijeni plavog dizela za poljoprivrednike i ribare, koja će za njih biti do pet kuna po litri.
Milijardu kuna predviđenih za troškove bolnica
Višak proračunskih prihoda bit će usmjeren u programe za konkurentnost hrvatskog gospodarstva poput regionalnog razvoja i ulaganja u vodoopskrbni sustav za koji je predviđeno 200 milijuna kuna. 138 milijuna kuna predviđeno je za potpore razvoju industrije namijenjenih uglavnom drvnoj, tekstilnoj i kožarskoj industriji.
Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa predviđeno dodatnih 334 milijuna kuna, dok je 50 milijuna kuna više namijenjeno modernizaciji pravosudnog sustava, a 32 milijuna za razvoj turizma. Najveći dio dodatnog proračunskog novca, milijarda kuna, predviđen je za povećanje limita troškova hrvatskih bolnica, a još 400 milijuna kuna za pokrivanje novonastalih obveza bolnica prema HZZO-u.
Bez straha prema europskoj budućnosti
Poruka premijera Sanadera je optimistična, kako kaže: "Hrvatska sigurnim koracima ide naprijed, prema europskoj budućnosti, svjesna poteškoća i izazova, ali ih ne preuveličava i ne boji ih se".
Nedostatak europskog jedinstva oko Lisabonskog ugovora širi zabrinutost no uvjereni su kako će svi problemi biti riješeni. Premijer Ivo Sanader za kraj je naglasio kako je Hrvatska i dalje ustrajna u pristupanju EU prema kojoj juri "u petoj brzini", ba što bi neki nadodali - ravno u zid.
V.M.