Prijedlogom referenduma o ulasku Turske Chirac želi spasiti referendum o Europskome ustavu
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Chiracov prijedlog o referendumu izrijekom se odnosi na Tursku - jer su pregovori s "Rumunjskom, Bugarskom i Hrvatskom već uznapredovali" - i imao bi se održati "za deset do petnaest godina".
Većina analitičara prepoznaje u ovoj inicijativi Chiracovu namjeru da brojnim protivnicima europskoga ustava izbije glavni argument iz ruku tako što će razdvojiti dvije problematike koje su se bar vremenski, ako ne i sadržajno poklopile: početak referendumske kampanje o europskome ustavu i trenutak kad se Europska Unija izjašnjava o početku pregovora s Turskom - Europska komisija objavljuje svoj avis 6. ovog mjeseca, dok će konačnu odluku o datumu početka pregovora donijeti Europsko vijeće 17. prosinca.
Ideja o održavanju referenduma o prijemu Turske - prvi i posljednji takav referendum održan je 1972. godine oko ulaska Velike Britanije, Irske, Danske i Norveške (koja nije nikad ratificirala ugovor o svome članstvu) - nametnula se u Francuskoj kao prvorazredna tema nakon ljetnog odmora.
Pojedini zastupnici iz različitih stranaka, uključujući i one iz Chiracove parlamentarne većine, ali i oporbe, predlagali su sazivanje posebne sjednice Nacionalne skupštine - prije 17. prosinca i odluke europskoga summita - na kojoj bi se raspravljalo i glasovalo o ulasku Turske, što bi po Chiraca predstavljalo najneugodniju situaciju jer bi se, kako se očekuje, većina zastupnika izjasnila protiv, i on bi tako u očima Ankare postao glavni krivac za zatvaranje europskih vrata Turskoj, čime bi bili pogođeni i francusko-turski odnosi u cjelini.
Tako je približavanjem datuma izjašnjavanja Europske komisije i Europskoga vijeća Chirac morao presjeći "turski čvor" koji je i sam dostatno zamrsio i u ruke naroda prepustiti buduću odluku o Turskoj u nadi da će tako bar sačuvati "europski ustav".
Najoštrije reakcije na Chiracovu inicijativu dolaze od onih koji se najviše i protive ulasku Turske, pa predsjednik Saveza za francusku demokraciju Francois Bayrou ostaje kod svoga prijedloga da referendum treba održati prije 17. prosinca, dok Fabius traži parlamentarnu raspravu "ove jeseni" jer, naglašava on, "nema primjera u povijesti Europe da početak pregovora nije vodio ulasku neke zemlje u Uniju".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Premda je vodstvo socijalista postavilo kao jedan od preduvjeta ulaska Turske u EU priznanje od strane Ankare "genocida nad Armencima" iz 1915. godine, nacionalni tajnik Francois Hollande ipak podržava Chiracov prijedlog, tim više što se on dulje vremena zalaže za širu primjenu referenduma u francuskom političkom životu, a na takvu ga poziciju postavlja i suparništvo s Fabiusom nakon što je ovaj prešao u tabor protivnika europskoga ustava.
Komunisti pak osuđuju "Chiracov manevar" kojim on želi "skrenuti pažnju javnosti s Giscardovog ultraliberalnog europskoga ustava", dok tradicionalni suverenisti i euroskeptici i dalje traže da se kaže NE europskome ustavu, jer je to, po njihovu mišljenju, "najbolji način da se istodobno kaže NE ulasku Turske te uništenju francuskog suvereniteta i europskoga identiteta" (Le Pen).
Chiracova oklada je rizična jer "ništa ne govori u prilog tvrdnji da bi perspektiva narodne konzultacije - sigurna ali daleka - mogla raspršiti sva strahovanja koje potiče perspektiva prijema Turske", zaključuje u svom uvodniku na ovu temu vladi bliski Le Figaro.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara