OTVARANJE pristupnih pregovora s Europskom unijom među nekim hrvatskih građanima izazvalo je euforiju, ali za vjerovati je da je ipak više onih ravnodušnih s obzirom na dugotrajna natezanja sa sudom u Den Haagu. Kako god bilo, istina je da prava bitka tek počinje.

Prema riječima glavnog hrvatskog pregovarača Vladimira Drobnjaka, naši pregovarači poslu će prionuti već za 15-ak dana, kada će početi screening za sedam poglavlja.

Pregovori s Hrvatskom vodit će se o 35. poglavlja, dok je deset novih članica pregovaralo o 29 od 31 poglavlja. O dva poglavlja pod nazivom "institucionalne odredbe" i "ostalo" ne vode se pregovori. Iskustva iz zadnjeg kruga pregovora govore da među najteža poglavlja spadaju zaštita okoliša, poljoprivreda, tržišno natjecanje, financijska pitanja, sloboda kretanja robe, kapitala te radne snage.

Zaštita okoliša je osjetljivo područje jer traži golema financijska sredstva. Pregovori o poljoprivredi teški su i zahtjevni već i zbog same opširnosti toga područja. Oko 45 posto ukupnog acquisa otpada na poljoprivredu. Kod tržišnog natjecanja najosjetljivije je usklađivanje sustava državnih potpora.

Sasvim je sigurno da će pregovaranje, koje uključuje i vrlo osjetljive detalje, uzdrmati političku scenu, a bilo je slučajeva kada su tijekom pregovora padale kompletne Vlade. Istini za volju, pregovore će najbolje doživjeti obični građani, prvenstveno kroz svoj novčanik. Hrvatska već sada treba razmišljati o ukidanju nulte stope PDV-a na kruh, mijeko, ortopedska pomagala, što znači i poskupljenje tih proizvoda.

Nulta stopa PDV-a već je ukinuta za organizirane boravke turizmu (što je izazvalo buru među turističkim agencijama), te je uvedena međustopa, pa je sigurno da će i drugi proizvodi za koje vrijedi nulta stopa PDV-a uskoro poskupjeti. U svakom slučaju, nulta stopa će se ukinuti jer nije u skladu s europskim pravnim stečevinama, tzv. acquis communautairea.

Zbog znatno viših trošarina cijene cigareta mogle bi biti veće i do 80 posto. Naftni derivati također bi mogli biti skuplji jer su u Hrvatskoj na njih trošarine manje nego u zemljama EU-a.

Dokup mirovine, za koji je premijer Sanader nedavno rekao da je izvorni hrvatski proizvod te predložio da ga se uključi u kolektivne ugovore, sigurno će kao model biti puno manje popularan. U Uniji se radi na izjednačavanju životne dobi za odlazak u mirovinu žena i muškaraca na 65 godina, a nagađa se da će se taj prag za sve povećati na 68 godina.

Brzina pregovora ovisi o stupnju pripremljenosti zemlje kandidata, složenosti problema koje treba riješiti te o kvaliteti pregovaračkog tima, a, s obzirom na iskustva drugih država, izazivat će i velike potrese na političkoj sceni.

Ukrako, pregovarači će u "vruće" fotelje, političari u bitke kako bi izborili što bolji položaj u svim segmentima, tako da je potpuno jasno da veliki posao za sve tek slijedi.