PRIDRUŽIVANJE Hrvatske europodručju pozitivno će utjecati na potencijalni rast gospodarstva i životni standard te poslati snažan signal investitorima, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis.

Dombrovskis je razgovarao sa skupinom hrvatskih novinara uoči sutrašnjeg posjeta Zagrebu i u povodu objave izvješća o konvergenciji u kojem su Europska središnja banka i Europska komisija potvrdile da Hrvatska ispunjava sve konvergencijske kriterije za pristupanje europodručju od 1. siječnja 2023. godine.

"Čestitam Hrvatskoj. Ulazak u europodručje donijet će znatne koristi Hrvatskoj. U svakom slučaju ovo je važna prekretnica i pozitivna vijest za Hrvatsku i cijelo europodručje", rekao je na početku Dombrovskis.

U nastavku pročitajte intervju s hrvatskim novinarima.

Što Hrvatska dobiva ili gubi pridruživanjem europodručju u smislu potencijalnog rasta?

U pogledu potencijalnog rasta i životnog standarda pristupanje europodručju ima pozitivan učinak. Više je razloga za to - manji troškovi konverzije valuta, manji troškovi financiranja, zaduživanja države i gospodarstva. Biti dijelom europodručja šalje signal tržištu, stranim investitorima, pomaže u privlačenju investicija u Hrvatsku. Sve u svemu pridonosi pozitivnom razvoju gospodarstva, posebice za zemlje poput Hrvatske koje su već ranije imali fiksni tečaj svoje valute prema euru. De facto Hrvatska već provodi monetarnu politiku ESB-a, a još ne uživa koristi od eura i to će se promijeniti od 1. siječnja sljedeće godine.

 Kako ste u izvješću o konvergenciji došli do referentne vrijednosti za inflaciju?

U europodručju inflacija doseže rekordne visine. Najprije smo napravili analizu zemalja koje znatno odstupaju od prosječne inflacije, čija inflacija odstupa više od 1.5 posto od prosjeka u europodručju. U ovom slučaju Malta i Portugal znatno odstupaju od europskog prosjeka, imaju znatno nižu inflaciju. Analizirali smo i uzroke koji su doveli do tih odstupanja. Stoga smo iz izračuna isključili Maltu i Portugal, a do referentne vrijednosti od 4.9 posto smo došli izračunom prosjeka triju zemalja s najnižom inflacijom (osim Malte i Portugala), Finske, Francuske i Grčke. U Hrvatskoj je inflacija bila 4.7 posto, dakle malo ispod referentne vrijednosti.

Ulazi li Hrvatska prebrzo u europodručje? U nekim krugovima se govorilo da se to odgodi za godinu dana kako se ne bi ostavio dojam prevelike žurbe. Kako je prevagnuo datum 1. siječnja 2023.?

Mi smo i ranije imali presedan kada je Slovenija ulazila u europodručje 2007. godine, nakon što je provela dvije godine u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II). Hrvatska je u ERM II od srpnja 2020. i to je prošlo bez ikakva stresa u pogledu tečaja kune. Do konačne odluke o pridruživanju euru u prvoj polovici srpnja Hrvatska će ispuniti uvjet da mora provesti najmanje dvije godine u ERM II.

Koja je vaša poruka hrvatskoj javnosti, gdje postoji strah da će ulazak u euro dovesti do rasta cijena i to je legitimna zabrinutost?

Sada imamo povećanu inflaciju, nažalost cijene rastu. Glavni razlog su visoke cijene fosilnih goriva, prekidi dobavnih lanaca ranije zbog pandemije covida-19, sada zbog ruske agresije na Ukrajinu. Svjedočimo i povećanju cijena hrane jer je Ukrajina veliki proizvođač žita, suncokreta i drugih poljoprivrednih proizvoda na globalnoj razini. Svi ti faktori nisu povezani s eurom, vidimo da cijene rastu i u europodručjui izvan njega. Kod pridruživanja europodručju uvijek postoji jednokratni trošak u iznosu manjem od jedan posto, što se u srednjoročnom razdoblju nadoknadi kroz niže cijene financiranja i manje troškove konverzije valuta.

Uvijek postoji jednokratni trošak kod promjene valuta zbog potrebe tehničke prilagodbe, ali tu ne vidimo nikakav održiv učinak na inflaciju. Euro zapravo pomaže u čuvanju stabilnosti cijena. Također je važno da tvrtke ne koriste prelazak na euro kao izliku za povećanje cijena. Stoga je važna kampanja koju Hrvatska već provodi o poštenom uvođenju eura, gdje se nadzire da se cijene konvertiraju striktno prema službenom tečaju.

Očekujete li da će odlučivanje o pridruživanju Hrvatske proći glatko u Vijeću EU, je li datum 12. srpnja siguran ili postoji mogućnost za odgodu odluke?

Mi u Komisiji ne možemo prejudicirati odluke država članica, ali zaključci našeg izvješća su pozitivni, Hrvatska ispunjava sve konvergencijske kriterije i slijedom toga smo pripremili zakonodavne prijedloge o hrvatskom ulasku 1. siječnja 2023. Indicije koje do sada imamo su pozitivne i nadamo se pozitivnoj odluci država članica.

Hoćete li sutra u Zagrebu s premijerom Andrejem Plenkovićem razgovarati i o drugim pitanjima osim pitanja pridruživanja euru?

Glavni povod za posjet je objavljivanje izvješća o konvergenciji i razgovor o sljedećim koracima u pripremama za pristup euru jer ima još puno praktičnih koraka koje treba poduzeti. Razgovarat ću s premijerom Plenkovićem i guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem. Planiramo razgovarati i o provedbi nacionalnog plana za oporavak i otpornost, kao i o širim geopolitičkim izazovima u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.

Inflacija u europodručju je rekordno visoka, smatrate li da je dobro što Hrvatska ulazi u euro u tim okolnostima i mislite li da ESB kasni s mjerama za obuzdavanje inflacije?

Kao što sam rekao, pokretači inflacije nisu povezani s činjenicom da je neka zemlja u euru ili izvan njega, pokretači su globalno visoke cijene energije i prekidi dobavnih lanaca.

Što se tiče reakcije ECB na inflaciju, možemo očekivati da će ECB postupno stezati monetarnu politiku tijekom ove godine. Ne mogu to detaljno komentirati jer Komisija mora poštovati neovisnost ESB-a. Ali pitanje inflacije ne može se rješavati samo alatima monetarne politike, nije dovoljan samo monetarni odgovor, već nam treba strukturni odgovor jer imamo prekide u dobavnim lancima, visoke cijene energije i hrane.   

Hoćemo li u EU nakon dva šoka, pandemije covida-19 i ruske agresije, imati ekonomiju koja radi za ljude, što je i naziv vašeg resora koji pokrivate?

Razlikuju se uzroci ta dva šoka. Na pandemiju covida reagirali smo snažno i ujedinjeno u duhu europske solidarnosti, stvorili smo novi instrument NextGenerationEU, što nam je pomoglo da prevladamo krizu. Prije rata imali smo sve znakove snažnog rasta u EU. Rat je to promijenio i sada očekujemo da će gospodarstvo u EU usporiti, ali neće stati. Najpreča zadaća jest zaustaviti rat i zato trebamo osigurati svu potrebnu pomoć Ukrajini, financijsku, humanitarnu, vojnu, i moramo maksimalno pritisnuti Rusiju kroz sankcije i na druge načine da zaustavi agresiju jer je to razlog za mnoge ekonomske probleme koje sada imamo.

Moramo ublažiti učinak ove krize i stoga smo predložili RePowerEU, produljili smo odredbu o odstupanju od fiskalnih pravila na još godinu dana i privremeni okvir za državne potpore, koji državama članicama daje prostor za fiskalne mjere za potporu kompanijama i građanima. Te potpore moraju biti privremene i ciljane, a ne trajne.