Pokolj u Katynskoj šumi pred izbore posvađao Poljake
DA HRVATSKA nije jedina zemlja u kojoj se masovna krvoprolića iz bliže i dalje prošlosti bezočno koriste u predizborne svrhe svjedoči slučaj Poljske i kontroverze koju je izazvala 67. obljetnica pokolja u Katynskoj šumi.
Pokolj u Katynskoj šumi je naziv za niz masovnih likvidacija poljskih časnika, aristokrata i drugih pripadnika društvene elite koja je od proljeća do jeseni 1940. godine izvela Staljinova tajna policija NKVD, a pri čemu je ubijeno preko 25.000 ljudi.
Za Poljsku je riječ o izuzetno bolnom, i dugo prešućivanom poglavlju povijesti, s obzirom da su likvidirani časnici bili zarobljeni 1939. godine kada su Sovjeti, u dogovoru s Hitlerovim nacistima, napali i anektirali istočni dio tadašnje Poljske. Nacisti su 1942. godine - tada u ratu sa Sovjetima - otkrili masovnu grobnicu u Katynu te je iskoristili u propagandne svrhe, nastojeći stvoriti jaz između Sovjeta i zapadnih saveznika. Sovjeti su, pak, zločin jednostavno pripisali nacistima, a taj službeni stav je ostao i u Poljskoj i u SSSR do sloma komunizma krajem 1980-ih.
U Poljskoj se od pada komunizma svake godine obilježavaju komemoracije u spomen poginulima, ali ove godine je ta komemoracija izazvala velike kontroverze.
Naime, poljski predsjednik Lech Kaczynski je komemoraciju zakazao za petak. Na to su odmah reagirali oporbeni političari, smatrajući kako je termin odabran isključivo u svrhu predizborne propagande, odnosno kako bi se pomoglo desnoj nacionalističkoj stranci Pravo i pravda koju vodi premijer i predsjednikov brat-blizanac Jaroslaw Kaczynski. Pravo i pravda se od 2005. godine, otkada je na vlasti, istakla sve agresivnijim promoviranjem poljskog nacionalizma nauštrb dobrosusjedskih odnosa s Njemačkom i Rusijom.
Podsjećanje na Katynsku šumu je stranci Pravo i pravda trebalo dobro doći pred izbore na kojima vodi tijesnu utrku s liberalnom strankom Građanska platforma. Ne samo što bi se mobilizirali nacionalistički, katolički i desno nastrojeni glasači, nego bi se dodatno kompromitirao Demokratski savez ljevice (SLD), stranka koja vuče podrijetlo od bivših komunista koji su od 1945. do 1989. vladali Poljskom i službeno poricali pokolj. Blok kojim dominira SLD je, inače, najavio da je spreman ući u koaliciju s Građanskom platformom.
Međutim, Kaczynski je danas odlučio da će se komemoracija ipak pomaknuti na 11. studeni, odnosno na obljetnicu poljske nezavisnosti koja pada tri tjedna iza izbora.
To se djelomično tumači time što je na stranu oporbe stao i Andrzej Wajda, proslavljeni poljski filmaš čiji se najnoviji film "Katyn" bavi pokoljem u kome je među desetinama tisuća žrtava bio i njegov otac.
D.A.