PREMIJER Andrej Plenković nalazi se u Dubrovniku gdje je dao intervju za Dnevnik Nove TV.

Najavio je projekte vlade o razvoju dubrovačke gradske vodno-komunalne infrastrukture, kao i izgradnje brze ceste od Dubrovnika preko zračne luke do granice s Crnom Gorom čime bi se trebala olakšati prometna veza između županijskog središta i zračne luke u Čilipima.

Osim toga, Plenković je govorio o aktualnim aferama - propaloj nabavi izraelskih borbenih aviona, objavljivanju lažnih fotografija ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića i curenju informacija.

"Zadnji put je vlada ovdje bila prije 14 godina"

Hoće li vlada ispuniti projekte koje Dubrovačko-neretvanska županija čeka gotovo 15 godina, pitala ga je reporterka Sabina Tandara Knezović.

"Mislim da je ova praksa koju smo uspostavili u mandatu naše vlade, a to je tijesno partnerstvo, dijalog i suradnja sa svim jedinicama lokalne i područne samouprave, a osobito vrlo kvalitetno pripremljene i u suradnji s općinama, gradovima i Županijom - sjednice vlade koje se održavaju, ovo je već deveta, izvan Zagreba, da su zaista jako dobre. Mi vodimo svakih šest mjeseci jednu reviziju tih zaključaka i oni idu poprilično dobro. Dakle, nije to sad da dođemo pa onda svi zaborave na zaključke vlade. Zadnji put je vlada ovdje bila prije 14 godina, ovo je treća sjednica vlade. Bila je jedna, prije 23 godine, na Lastovu", rekao je Plenković.

"Ovdje smo posebno dali fokus na vodno i komunalno gospodarstvo, na prometnu povezanost, na rješavanje pitanja državne imovine, vrtiće, škole, teme koje se odnose na kulturu i zdravstvo. Dakle, pokrili smo sve ono što je relevantno: hrvatske branitelje, jedan dio stambenih pitanja ovdje u Dubrovniku i ja mislim da svi skupa možemo biti zadovoljni s onim što smo danas, zajedno sa županom i gradonačelnikom učinili", dodao je premijer.

Na pitanje koliko je to izvedivo, Plenković je odgovorio:

"Mislim da je realno izvedivo kroz određeni vremenski period praktički - sve. Svi ti projekti nisu izmišljeni od strane ministara, svi su oni ambicija naših kolegica i kolega s lokalne razine - da im vlada ili proračun ili pojedina tijela države pomogne u realizaciji njihovih političkih prioriteta koji su i naši", kazao je premijer.

Puštanje informacija u javnost

"Vratit ću se na ono što je bitno, a to su projekti vlade. Mi smo jučer bili u Komarni, na Pelješkom mostu koji jako dobro ide. I strateški i infrastrukturni projekt Pelješkog mosta koji povezuje kopno i Pelješac, ovaj južni dio Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske dobiva 357 milijuna eura iz proračuna Europske unije.

Zračna luka, drugi ključni infrastrukturni projekt, dobiva preko 160 milijuna eura iz proračuna Europske unije. To je važno uoči europskih izbora. Toliko o onima koji smatraju da je Europska unija dobra kao projekt i onima koji su u Hrvatskoj protiv tog projekta. Nema te organizacije koja bi nam dala ta sredstva na ovaj način", rekao je Plenković.

Gradnja autoceste stala je kod Ploča.

"Mi želimo da autocesta koja ide kroz Hrvatsku na kraju završi u Grčkoj. To je ključ svake autoceste - da je ona prohodna. Mi u ovom trenutku, zajedno s Hrvatskim cestama i s Hrvatskim autocestama radimo na tome da, u suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom, vidimo koji je najbolji i najisplativiji pravac za nastavak izgradnje autoceste.

Mi smo donijeli nekoliko odluka koje se odnose na poboljšanje cestovne infrastrukture, primjerice dijela između grada Dubrovnika, zračne luke ili niza drugih dionica koje su objektivno u lošem stanju i zahtijevaju investicije. Dio toga se odnosi i na dio Neretvanske županije gdje smo bili u četvrtak i gdje su svi naši sugovornici bili jako zadovoljni", kazao je Plenković.

"Nitko nije imao niti snage niti političke hrabrosti da to napravi"

Saborski odbor za Nacionalnu sigurnost traži istragu tko pušta informacije u javnost. Stoji li iza toga ministar Krstičević, pitala je Plenkovića reporterka.

"Vidjet ćemo kako su ti dokumenti objavljeni u medijima. Oko cijele priče oko nabave višenamjenskih borbenih aviona, moramo razlučiti dvije stvari. Dakle, mi smo prva vlada koja se odlučila ozbiljno angažirati na modernizaciji hrvatskog ratnog zrakoplovstva. To su mogle sve vlade prije nas. Nitko nije imao niti snage niti političke hrabrosti da to napravi.

Proces koji se vodio, temeljem načela 'vlada s vladama': izdao se zahtjev Ministarstva obrane, pribavljene su ponude Izraela, SAD-a, Grčke, Švedske, Koreja je na kraju odustala, bila je i ona pozvana. Cijeli proces analize tih ponuda bio je vrlo detaljan i vrlo temeljit. Na kraju se odabrala ona ponuda koja nam se činila najkompletnija", rekao je šef vlade.

I doživjela fijasko, nadodala je reporterka Nove TV.

Još jednom je pokušao obraniti nabavu aviona

"Polako, nemojte tako. Priuštivost financijska nabave zrakoplova, i to eskadrile od 12 aviona, mi se možemo ponašati kao pijani milijarder i reći: Dobro, dajte nam 12 novih koji još nisu proizvedeni. Primjerice, F-16 Block 70/72 pa će nas to koštati, sa svim onim što ide uz njih, skoro milijardu i osamsto milijuna dolara.

Išli smo na opciju koju je modernizirano izraelsko zrakoplovstvo učinilo s F-16 iz 1987. godine. Ti su avioni tako modernizirani da su automatski kvalitetni kao da su deset godina mlađi. S tehnologijom koja je na njima, a koja je vrhunska.

I ono što je najbitnije reći - taj paket, ta ponuda bila je takva da Hrvatska, Ministarstvo obrane nije imalo upitnika koliko će nas nešto koštati sutra, za dvije, tri ili pet godina. To je bila bit te ponude. Njena kvaliteta je očito bila tako zanimljiva da su se i drugi, koji nabavljaju i moderniziraju svoje zrakoplovstvo, zainteresirali za slične aranžmane", kazao je Plenković.

Kaže da nije vidio nikakav takozvani non-paper

Tvrdi da nije vidio nikakav dokument, ''takozvani non-paper, white-paper, whatever-paper'' za koji je američki veleposlanik rekao da mu ga je dao.

"Ja nisam gledao takve papire. Mi imamo stručni tim u Ministarstvu obrane. Ako je bilo komunikacije s papirima, ona se odvijala na tehničkoj razini između američkih sugovornika i hrvatskih vlasti. S druge strane, svi ti detalji, svi ti signali tijekom i prije konačne odluke o odabiru zrakoplova je dio tehničkih razgovora na razini stručnog tima Ministarstva obrane i zainteresiranih zemalja.

Ono što je meni bilo bitno i jako mi je drago da smo to napravili, mi smo u siječnju prošle godine, kad je došla prva analiza tih ponuda i kad je stručni tim MORH-a predložio da se odabere izraelska ponuda, bez uvida u tehničku korespondenciju, otišli u Izrael.

Ja sam odlučio da se, prije bilo kakve konačne odluke, pošalje izaslanstvo u Izrael. Njega je vodio načelnik Glavnog stožera Šundov. Da drugo izaslanstvo pošaljemo u Washington, s jednim i jedinim ciljem - da vidimo da li će Izrael preuzeti odgovornost za osiguranje takozvanog odobrenja za transfer trećoj strani.

Dakle, Izrael kao prodavatelj mora dobiti od proizvođača, a to je Amerika, dozvolu da nam proda te avione. Taj teret odgovornosti je u tom procesu na sebe pismeno preuzeo Izrael", zaključio je Plenković.