U HRVATSKOM društvu još nije uspostavljen nedvosmislen odnos prema komunističkom razdoblju i jugoslavenskoj vlasti, no građani percepciju povijesti ne oblikuju samo preko udžbenika nego i putem popularne kulture i medija, rečeno je danas na okruglom stolu u Hrvatskom saboru.

"Više od tri desetljeća nakon proglašenja samostalne Hrvatske, naše društvo još nije uspostavilo jasan i nedvosmislen vrijednosni odnos prema komunističkom razdoblju i uspostavi jugoslavenske vlasti", rekao je zastupnik Igor Peternel (DOMiNO) na okruglom stolu "Naslijeđeni modeli, nove generacije, je li nam potrebna reforma nastave povijesti".

Posebno važnim označio je otvoriti pitanja kako se to razdoblje interpretira i poučava u školama te kakvu sliku o njemu dobivaju mlade generacije. "U kojoj se mjeri učenicima govori o Bleiburgu, o Križnom putu, o političkim procesima, zatvorima, logorima, sustavnoj represiji nad neistomišljenicima?

"Percepciju povijesti kod građana ne oblikuje isključivo škola"

Koristi li se nedvosmisleno pojam komunistička diktatura ili se ona prikazuje kroz ublažene formulacije koje zamagljuju samu narav poretka?", upitao je. Povjesničar Dominik Andreić vrlo važnim drži da školski kurikulum sadrži odgovarajuću količinu nacionalne povijesti radi izgradnje društvene kohezije, osjećaja pripadnosti i razumijevanja političke zajednice kojoj pripadamo.

"Društvena kohezija, osjećaj pripadnosti i zajedničke vrijednosti od ključnog su značaja za funkcioniranje države i društva. Ako imamo vrlo različito društvo, s različitim vrijednosnim sudovima, ne možemo na kraju imati funkcionalnu državu, zakonodavstvo, pravosuđe i slično", kazao je.

Andreić smatra da donošenje novog nastavnog plana i programa, koliko god bio dobar, neće samo po sebi riješiti problem. "Percepciju povijesti kod građana ne oblikuje isključivo škola, definiraju je drugi čimbenici poput popularne kulture, serija, glazbe, filmova, medija, društvenih mreža i slično.

"Neophodno je osloboditi se balkanske povijesti"

Država ne može utjecati na globalne medije ili strane filmove i serije, ali ima ono na što može utjecati", poručio je. Peternel napominje kako se pravilnom državnom politikom može utjecati na mnogo toga.

"Država mora znati, primjerice, što se i zašto snima, što se financira javnim novcem ili novcem koji je posredno javan, tko ili što dolazi u zemlju, koga se financira", rekao je. Povjesničar Zlatko Begonja izdvojio je "poučavanje prezira" kao element koji po njemu prevladava u obrazovanju mladih i koji treba ukloniti.

"Držim da nam je potrebno okrenuti se razumijevanju vlastite prošlosti, a da bismo to mogli, neophodno je osloboditi se balkanske povijesti koja na određeni način još uvijek drži ključnu odrednicu", kazao je.

Jurčević: Negativna reforma školskih udžbenika počela je nakon 2000. godine

Begonja naglašava da u temeljima suvremene hrvatske države nije antifašizam, već antijugoslavenstvo. "To je jedini prikladni pojam koji bi mogao definirati stvarno stanje koje je nastupilo devedesetih godina."

Nezavisni zastupnik u Klubu Mosta Josip Jurčević kaže da je reforma školskih udžbenika, u negativnom smislu, počela nakon 2000. godine te se nastavila u mandatima tadašnjeg premijera Ive Sanadera i ministra obrazovanja Dragana Primorca.

Jonjić: Termin partizanski pokret treba zamijeniti jugoslavenskim pokretom

"Mnoge pogrešne činjenice i interpretacije koje se uče oštetit će mlađe naraštaje", kazao je. Zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Tomislav Jonjić (Jedino Hrvatska) termin "partizanski pokret" ocjenjuje neispravnim te smatra da ga treba zamijeniti terminom "jugoslavenski pokret".

"Zemaljsko u ZAVNOH-u znači pokrajinsko, to znači da ZAVNOH po definiciji govori o Jugoslaviji, o Hrvatskoj u Jugoslaviji. To Hrvati nisu htjeli ni 1918., ni 1941., ni 1945., niti 1991. godine", naglasio je Jonjić.