Tekst: Z.J.
Foto: AFP

OD DANAS u zemljama EU stupa na snagu Lisabonski sporazum, ugovor koji će pojednostavniti djelovanje Europske unije koju trenutno čini 27 zemalja. Novi europski sporazum je nastao na temelju Europskoga ustava koji je 2005. godine odbijen referendumom u Francuskoj i Nizozemskoj. Nakon toga je sastavljen Lisabonski sporazum kojega su voditelji vlada država članica potpisali 13. prosinca 2007. u Lisabonu.

Nakon toga su sve zemlje trebale Sporazum ratificirati, ali je to prvo odbila učiniti Irska koja je na referendumu u svibnju  2008. odbacila sporazum. Nakon što je Irska na ponovljenom referendumu ratificirala Sporazum, kamen spoticanja je bila Češka. Češki predsjednik je prihvatio potpisivanje Lisabonskog sporazuma tek nakon što mu je EU obećao izuzeće iz Listine o temeljnim pravima koja je dio novoga europskoga sporazuma.

Lisabonski sporazum mijenja i dopunjuje postojeće temeljne sporazume EU, a novost koju donosi odnosi se na nove globalne izazove i na nužno povećanje broja članova EU.

Klauzula o legalnom istupanju iz Unije

Lisabonski sporazum, osim što uklanja institucionalne prepreke za proširenje i omogućava lakše funkcioniranje Unije, uvodi funkciju predsjednika Europskog vijeća s dvoipolgodišnjim mandatom te funkciju Visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, koji će ujedno biti potpredsjednik Europske komisije. Njime se uvodi i odlučivanje dvostrukom većinom te smanjenje broja područja o kojima se odlučuje konsenzusom.

Europski vođe su sredinom studenoga na vodeće položaje EU imenovali Belgijca Hermana Van Rompuyja i Britanku Catherine Ashton. Van Rompuy će  s radom na poziciji predsjednika EU krenuti od 1. siječnja pa će Ashton novu funkciju ministrice vanjskih poslova EU preuzeti danas.

Lisabonski sporazum u sebi sadrži klauzulu o istupanju koja članicama omogućava da legalno i formalno završe članstvo u EU čime se jača uloga nacionalnih parlamenta o europskim pitanjima.