objavljena kamberovićeva knjiga "begovski zemljišni posjedi u BiH"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Glavni urednik izdanja je Milan Kruhek, a recenziju su obavili Damir Agičić iz Hrvatskoga instituta za povijest, Zoran Griljak sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta i Behija Zlatar sa sarajevskoga Orijentalnog instituta.
Po Griljkovoj ocjeni, knjiga otvara potpuno nove poglede na dosad nedostatno istraženu problematiku begovskih posjeda u austro-ugarskom razdoblju. Za Agičića tema koju je autor obradio izuzetno je važna za razumijevanje cjeline društvenih odnosa u BiH u austro-ugarsko doba. Zlatar smatra da se Kamberović upustio u "složen istraživački posao", koji je istodobno "jedno od vrlo važnih pitanja naše historografije" - pitanje nastanka i razvoja begovskih obitelji u BiH.
Knjigu je autor napisao na temelju istraživanja zemljišnih knjiga i drugih arhivskih izvora te razgovora s potomcima begovskih obitelji.
Istražujući agrarne odnose i zemljišne posjede bosanskih begova, autor je pratio povijesni hod 47 begovskih obitelji koje su gotovo sve bile povezane "udadbeno-ženidbenim" vezama.
U zaključnim razmatranjima autor napominje kako su do 1918. begovi uspjeli u najvećoj mjeri sačuvati stabilnost, a onda je 1918. novim državnim i socijalnim "lomom" ta stabilnost srušena.
Knjiga je objavljena u biblioteci Hrvatska povjesnica Hrvatskoga instituta za povijest, a lekturu su obavili Munib Maglajlić i Sanjin Kodrić, kako se navodi, "prema pravopisu bosanskog jezika".
Husnija Kamberović (1963.) znanstveni je suradnik u Institutu za historiju u Sarajevu. Objavio je knjige "Prema modernom društvu. Bosna i Hercegovina od 1945. do 1953." i biografiju Husein-kapetana Gradaševića (1802.-1834.).
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara