POBJEDA Baracka Obame će ući u povijest, ali ne po rekordima u odzivu glasača, broju i postotku glasova, odnosno osvojenih elektora.

Iako svi glasovi nisu u potpunosti izbrojani, na temelju dosadašnjih podataka je Centar za  proučavanje izbornog tijela Američkog sveučilišta sugerira da je na izbore izašlo između 126,5 i 128,5 milijuna američkih građana, odnosno između 60,7 i 61,7 posto biračkog tijela.

To predstavlja relativno maleno povećanje u odnosu na izbore 2004. godine kada je na izbore izašlo 122 milijuna birača. Tim podacima su iznenađeni svi oni koji su danima bili zasipani medijskim izvještajima o rekordnom broju novoregistriranih birača i kilometarskim redovima ljudi koji su prkosili kiši, snijegu i vjetru čekajući ispred birališta.

Centar, na osnovu izlaznih anketa i drugih pokazatelja,  za to nudi jednostavno objašnjenje - republikanski glasači su, za razliku od 2004. godine, ostali kod kuće, odnosno izostala je dobro organizirana operacija dovođenja vlastitih glasača na birališta koju je prije četiri godine vodio Bushov politički savjetnik Karl Rove.

Curtis Gans, direktor Centra, također navodi da je najveći odziv i priljev novih glasača zabilježen u strateškim državama kao što su Florida, Ohio i Pennsylvanija, dok je, s druge strane, odziv bio daleko manji u Kaliforniji, New Yorku ili Texasu koji su se smatrale sigurnim za Obamu, odnosno McCaina.

Obama osvojio veći broj i postotak glasova od Busha, koji je osvojio više država

Obama je zbog toga ukupno dobio tek nešto više glasova nego što je imao Bush prije četiri godine, a i udio u ukupnom broju glasova je tek nešto viši - 52,5 posto u odnosu na 50,7 posto.

Obamina pobjeda je dojmljivija u elektorskim glasovima - 364 (ne računajući 11 glasova u Missouriju gdje još traje prebrojavanje), dok je Bush dobio 286.

Bush je prije četiri godine, pak, osvojio 31, a Obama 28 država i Distrikt Kolumbiju (ne računajući Missouri).

Nazivati Obaminu pobjedu "zemljotresom", odnosnom "lavinom" - kako se često prevodi engleski izraz "lanslide" korišten za najdojmljivije pobjede - bi bilo pogrešno, ukoliko se rezultati izbora u utorak usporede s rezultatima predsjedničkih izbora u prošlosti.

Rekord po razlici glasova između pobjednika i poraženog tako još uvijek drži Warren G. Harding, republikanski senator koji je 1920. godine s 60,3 posto glasova porazio demokratskog protukandidata Jamesa M. Coxa, koji je uspio osvojiti tek 34,1 posto glasova.

Rekordnu pobjedu po broju glasova u elektorskom kolegiju je godine 1936. ostvario demokratski predsjednik Franklin D. Roosevelt osvojivši 60,8 posto glasova, 46 od 48 država te 523 od 530 glasova u elektorskom kolegiju ispred republikanskom protukandidata Alfa Langdona.

Najveći postotak osvojenih glasova je godine 1964. ostvario demokratski predsjednik Lyndon B. Johnson pobijedivši republikanskog protukandidata Barryja Goldwatera s 61,1 posto glasova.

Rekord po broju osvojenih država dijele republikanski predsjednici Richard Nixon i Ronald Reagan koji su 1972. i 1984. godine pobijedili demokrate Georgea McGoverna i Waltera Mondalea u 49 od 50 država (ne računajući Distrikt Kolumbiju). Nixon je imao bolji postotak (60,7 posto), a Reagan veći broj glasova u elektorskom kolegiju (525 od 538). Reagana je, inače, samo 3800 glasova u Mondaleovoj rodnoj Minnesoti dijelilo da postane prvi američki predsjednik koji će pokupiti svih 50 država.

D.A. 
Foto: Index