AMERIČKI predsjednik Barack Obama danas kreće na put na Bliski istok, kako bi pokušao popraviti američki imidž među muslimanskim, a posebno arapskim svijetom. Svi koji prate tu regiju iznimno su zainteresirani vidjeti kojim će smjerom Obama krenuti kad sleti u najeksplozivniju regiju na svijetu.

Obamina prva postaja je Saudijska Arabija, američki saveznik koja ima najveći utjecaj na regiju, ne samo zbog toga što većina Arapa Saudijce smatra nekom vrstom plemstva, nego i zato što je uvjerljivo najbogatija.

"U muslimanskom svijetu postoje mnoge krive predodžbe oko Zapada. Očigledno je i da postoje krive predodžbe oko muslimanskog svijeta kod nas na Zapadu. Moje je čvrsto uvjerenje kako niti jedan pojedinačni govor neće riješiti problem. Postoje ozbiljna i teška politička pitanja koja treba riješiti", rekao je Obama u nedavnom intervjuu za BBC.

Velika očekivanja od govora u Kairu

I dok Saudijska Arabija ne bi trebala predstavljati pretjerano velik izazov za novog američkog predsjednika, Egipat, druga postaja na njegovom putu, malo je drukčija priča. Očekivanja od govora koji bi Obama trebao održati u glavnom egipatskom gradu Kairu velika su. Obama je signalizirao kako će taj govor biti namijenjen otvaranju dijaloga.

Mainstream mediji u SAD-u polažu velike nade u Obamin nastup. CNN javlja kako u svijetu ima oko milijardu muslimana, "od kojih je većina umjerena", iako je dosta teško odrediti što bi to značilo. Osim toga, mainstream mediji su se uglavnom usredotočili na svoju omiljenu aktivnost – pljuvanje Georgea Busha. Malo konzervativniji mediji, kao Wall Street Journal, upozoravaju kako ne treba očekivati velike događaje.

Obama je svakako popularniji od svog prethodnika. To ipak ne znači previše, budući da je antiamerikanizam među muslimanima tradicionalno velik. Obamina ministrica vanjskih poslova Hilary Clinton i potpredsjednik Joe Biden utabali su Obamin put prošlotjednim posjetima Libanonu.

Izraelsko-palestinsko pitanje

Sve geste na stranu, muslimani teško da mogu očekivati nešto revolucionarno. Američki interesi na Bliskom istoku dobro su poznati, a jednako dobro su poznati i Obamini stavovi. On je danas ponovio kako Iran ima pravo na nuklearni program ako ga bude koristio u mirne svrhe, a od početka svog mandata naglašava kako SAD nije neprijatelj, niti je u ratu s muslimanima.

Kad se radi o popularnosti, glavno pitanje na stolu je ono između Izraela i Palestinaca. Obamin stav tu je također prilično jasan. Od početka svog mandata Obama je ustrajao na stvaranju palestinske države. To je dodatno apostrofirano činjenicom da su diljem administracije ključna mjesta dobili ljudi koji se žestoko zalažu za takvo rješenje. Otkad je u Izraelu formirana nova vlada, SAD je direktno i indirektno vršio pritisak na premijera Benjamina Netanyahua oko zaustavljanja bilo kakvog proširivanja izraelskih naselja na Zapadnoj obali.

Izraelci se nisu pretjerano obazirali na pritisak. Netanyahu je nedavno rekao kako se slaže s prestankom gradnje novih naselja, ali kako ne namjerava sprečavati "prirodni rast" postojećih. Netanyahuov problem je u tome što se mora baviti efektima krize koju je naslijedio od svojih prethodnika Ehuda Olmerta i Tzipi Livni i izraelske katastrofe u akciji Lijevano olovo.

Uskoro će se SAD morati pozabaviti i izborima u Libanonu, u kojemu iranski proxy Hezbollah malo pomalo osvaja tlo ispod nogu prozapadne i proameričke vladajuće koalicije. Tu je i rat u Afganistanu, koji će odrediti Obaminu karijeru, a američki predsjednik računa kako bi mu potpora arapskog svijeta trebala pomoći na svim tim poljima. Egipat i Saudijska Arabija su dvije zemlje na koje se ugleda ostatak arapskog svijeta, pa je logično da je Obama odlučio dijalog otvoriti upravo tamo.