Foto: Nova TV, FAH

TAKOZVANA Islamska država mogla bi u "skoroj budućnosti" izvesti nove terorističke napade diljem Europe, koristeći automobile-bombe, kemijsko oružje i ostale metode kojima bi maksimizirali broj žrtava - upozorava se u najnovijem izvještaju Europola.

>> UPOZORENJE EUROPOLA ISIS uskoro planira napasti Europu kemijskim oružjem

Kako stoji u izvještaju, džihadisti ISIS-a okrenuli su se novim metodama terorističkih napada nakon što je krenula velika ofenziva u Mosulu i Siriji, zbog čega su prisiljeni na bijeg iz svojih utočišta.

Prema izvještaju, najveća opasnost prijeti Velikoj Britaniji u kojoj je tijekom protekle tri godine spriječeno najmanje 12 velikih terorističkih napada.

"Radi se o izvješću europskog protuterorističkog centra danas objavljenog i utemeljenog na obavještajnim informacijama da bi na području EU, u narednom razdoblju bilo nekoliko desetaka potencijalnih počinitelja terorističkih akata. Takav podatak ne čudi, ako se uzme u obzir stanje na terenu u Siriji i Iraku, gdje Islamska država rapidno gubi svoje teritorije pa bi onda jedan od mogućih scenarija, koji se naravno ne mora do kraja realizirati, bio taj da bi u znak odmazde mogli počiniti teroristički akt na području neke od zemalja Europske unije, komentirao je za Novu TV stručnjak za sigurnost, doktor Tonči Prodan.

"Terorizam je u teško prevenirati u svakom smislu, no međutim države ipak mogu napraviti puno u tom smislu, jer postoje ljudi koji se tim poslom bave svakodnevno i u opisu njihovih svakodnevnih zadaća je zapravo sprječavanje radikalizacije, odnosno postupanje prema radikalnim skupinama i pojedincima koji se bave terorizmom. Tom u prilog idu ove brojke, prošle godine je na razini EU uhićeno 1077 ljudi, koji su bili povezani s terorizmom, koji su ili pripremali ili počinili neki od terorističkih akata. Naravno da na pitanje može li se poboljšati efikasnost kod suzbijanja terorizma, odgovor je potvrdan. Da, naravno da može. Treba promijeniti neke postupke. Primjerice, Francuska i Njemačka su pokazale da smo tamo imali neke počinitelje terorističkih akata, odnosno ljude koji su imali određenih psihičkih nestabilnosti. Dakle jedan socio-psihološki pristup prema takvim skupinama, mogao bi prevenirati akte od takve kategorije. S druge strane, moguće je povećati suradnju među obavještajnim zajednicama zemalja članica EU, jer podsjetimo, EU nema jednu jedinstvenu obavještajnu službu, nego se radi o 28 fragmentiranih sustava nacionalne sigurnosti, koji ne baš uvijek , ne razmjenjuju sve podatke, u ovom slučaju i od strane terorizma. I ono što još smatram najbitnijim, dakle, strategije za borbu protiv terorizma, EU ima svoju sigurnosnu strategiju, unutarnju i vanjsku ali i protuterorističku. Sve države članice EU imaju svoje nacionalne strategije za borbu protiv terorizma. Bitno je da one budu kvalitetne i da budu donesene na interdisciplinarnom pristupu, tako da se mogu prevenirati sve terorističke situacije, odnosno da se može doskočiti teroristima u svakom smjeru", zaključuje.