ALEKSEJ MILLER i Oleg Dubin, šefovi Gazproma i Naftogaza, ipak su se sastali dvaput danas u Bruxellesu, nakon početnih nesuglasica oko dogovora sastanka. Šef ukrajinskog plinskog diva Naftogaza od Rusije je zatražio dodatno gorivo, kako bi povećao protok plina, prije nego li njegova kompanija može dopustiti ruskom Gazpromu da počne slati plin nazad u "smrznutu" Europu, prenosi Associated Press.

Šef Gazproma kazao je kako će Rusija ponovno nastaviti s dostavom plina prema Europi ali nakon što se na mjestima protoka plina kroz Ukrajinu postave međunarodni promatrači, koji bi trebali kontrolirati protok plina kroz tu zemlju.

Dubin je Rusiji uvjetovao da obnovi opskrbu plinom te da osigura tehnički plin, koji Ukrajina koristi za transport plina kroz cjevovode. Kako nisu postigli značajniji dogovor u Bruxellesu, Miller i Dubin nastavili su s razgovorom i u ovim trenucima, dok se nalaze u zrakoplovu na letu za Moskvu.

Međusobno prepucavanje bez konkretnih rješenja

Rusija je jutros otkazala zajednički sastanak na kojem su se u Bruxellesu trebali naći sa predstavnicima Ukrajine i Europske unije. Ipak, čini se kako se sve svodi uglavnom na međusobno predbacivanje i optuživanje između Rusije i Ukrajine.

Čelnik ruskog energetskog giganta Gazproma Aleksej Miller i njegov ukrajinski kolega iz Naftogaza Oleg Dubin tijekom današnjeg dana su pokušati pronaći izlazak iz sukoba te postići dogovor o ponovnoj isporuci plina. Dvojac je s pregovorima započeo još noćas, a raspravljalo se o svim mogućim opcijama rješavanja rusko-ukrajinskog plinskog sukoba te o cijeni po kojoj će se plin isporučivati Ukrajini.

> Europska razjedinjenost i nedostatak vizije ogledaju se u "plinskoj" krizi i ratu u Gazi

> Hrvatska vlada proglasila krizno stanje

> Putin: Europa će zbog krize s plinom morati prihvatiti gradnju plinovoda ispod Baltičkog mora

Tijekom dana su obojica otputovala u Bruxelles te su ondje zajedno s predstavnicima Europske unije trebali pokušati odrediti krivca za nastalu krizu i pronaći izlazak iz ove teške situacije. Međutim, tripartitni sastanak je na rusku inicijativu otkazan.

Tripartitni sastanak nije ni bio u planu?!

Gazprom tvrdi kako takav zajednički sastanak "nije ni bio u planu" te kako se svaka strana došla zasebno sastati s europskim čelnicima.

Dubin je rekao kako ni noćašnji pregovori sa Gazpromom nisu urodili nikakvim plodom te kako je trenutno prioritet nastavak opskrbe europskih potrošača ruskim plinom. Valentin Zemljanski, glasnogovornik Naftogaza je rekao: "Zasad nije postignut nikakav kompromis".

Aleksej Miller iz Gazproma je naveo kako su spremni nastaviti pregovore s Ukrajinom, ali u Moskvi, a ne u Bruxellesu.

Plina zasigurno neće biti do sutra!

Čelnici slovenskog Geoplina i danas su kontaktirali Gazprom kako bi doznali kad će cijevi ponovno biti otvorene. Prema riječima Alojza Stane, čelnika Geoplina, Rusi su naveli kako plina zasigurno neće biti do sutra u 6 sati. Što će biti po isteku tog roka, nije poznato.

"Gazprom bi trebao pokazati dobru volju!"

Europska unija je sinoć, nakon što je čak 18 europskih zemalja ostalo bez ruskog plina, upozorila i Rusiju i Ukrajinu neka "prestanu Europu držati kao taoca u plinskoj krizi". Priopćenjem se oglasila i Europska komisija koja smatra kako "Gazprom unatoč isporuci preko Ukrajine treba pokazati dobru volju da se plin dostavi Europi".

"Očekujemo da Gazprom, kao pouzdani partner i dobavljač, pokaže dobru volju. Ukoliko Naftogaz nije u stanju dostaviti prirodni plin, smatramo kako Gazprom treba pokazati dobru volju i sam ga dostaviti", rekao je Heinz Hilbrecht, dodajući kako će tim europskih promatrača zaduženih za nadzor ruskih plinovoda u Ukrajini biti spreman u roku dva dana.

Viktor Kalnik, ukrajinski veleposlanik u Bugarskoj, izjavio je kako je Ukrajina bila spremna na pregovore sa Rusijom, ali pod jednakim uvjetima i bez političkih ucjena. Dodao je i kako je Ukrajina "i više nego spremna" prihvatiti međunarodni monitoring plinovoda koji prolaze njenim teritorijem.

Rusi rekli jedno, a postupili drugačije

Sinoć su telefonom razgovarali i ruski predsjednik Dmitrij Medvjedev te njegov ukrajinski kolega Viktor Juščenko. Medvjedev je rekao kako "nije Rusija ta koja je prekinula pregovore pa ih je stoga spremna i nastaviti u bilo kojem trenutku".

Unatoč riječima ruskog predsjednika, čini se kako ruska strana ipak na "pregovore u svakom trenutku" nije spremna, budući da je zajednički sastanak u Bruxellesu odbila.

Nakon što ga je sinoć Juščenko nazvao, Medvjedev mu je rekao i kako je nužno da Gazprom i Naftogaz potpišu novi ugovor o isporuci plina. Novi ugovor bi trebao izjednačiti Ukrajinu sa Europskom unijom, odnosno plin bi se toj zemlji prodavao po europskim cijenama, bez ikakvih popusta i povlastica.

Medvjedev je dodao kako je "nedopustivo da europski potrošači ne dobivaju plin samo zato što ga Ukrajina krade putem ilegalnih plinovoda koji prolaze njenim teritorijem".

Plina i dalje nema

Plinacro je jutros izvijestio kako je uvoz prirodnog plina iz Rusije u Hrvatsku i dalje je potpuno obustavljen, ali kako to i dalje ne ugrožava stabilnost sustava i opskrbu kućanstava i drugih zaštićenih potrošača u Hrvatskoj.

Premijer Ivo Sanader je na današnjoj sjednici Vlade ponovio kako zasad nema pomicanja početka drugog polugodišta i kako će eventualno produljenje školskih praznika za tjedan dana ovisiti o opskrbi Hrvatske plinom. Konačnu će odluku Ministarstvo obrazovanja donijeti u subotu.

Podsjetimo, isporuka plina iz Rusije Hrvatskoj je, kao i ostalim europskim zemljama, u potpunosti prekinuta od jučer u ponoć. Vlada je na jučerašnjoj hitnoj sjednici donijela Odluku o proglašenju kriznog stanja u opskrbi prirodnim plinom. Prioritet u opskrbi na hrvatskom tržištu i dalje imaju domaćinstva, bolnice, dječji vrtići, škole i slične ustanove, a u Ini ističu kako je riječ o "iznimno ozbiljnoj situaciji".

Do prvog prekida u isporuci plina iz Rusije je došlo u utorak, 6. siječnja, oko 4.30 sati. Oko 8 sati je plin ponovno krenuo, ali "na kapaljku", da bi tijekom noći ponovno došlo do prekida u opskrbi. Stoga je Ina pozvala sve potrošače na racionalnu potrošnju. Ina navodi kako se domaćom proizvodnjom prirodnog plina te količinama u podzemnom skladištu Okoli ne mogu zadovoljiti sve potrebe Hrvatske te kako su stoga nužna smanjenja opskrbe prirodnim plinom pojedinim kategorijama kupaca na hrvatskom tržištu, sukladno propisanom redoslijedu u uredbi o sigurnosti opskrbe prirodnim plinom koju je donijela hrvatska Vlada.

Prema tim je odredbama smanjena isporuka prirodnog plina velikim industrijskim potrošačima i HEP-u, kao i ostalim kupcima izravno priključenim na transportni sustav, na količinu minimalno potrebnu za očuvanje tehničkih karakteristika postrojenja, priopćeno je iz Ine.

Nekoliko stotina tisuća ljudi se smrzava

I dok Ukrajina i Rusija pregovaraju, nekoliko stotina tisuća ljudi diljem Europe se smrzava. Situacija je najgora u Bugarskoj, Srbiji i BiH, gdje je većina kućanstava ostala bez grijanja. Iako su se sve toplane u tim zemljama, koje imaju mogućnost dvojnog napajanja, prebacile sa prirodnog plina na mazut, problem je u tome što i zaliha mazuta ima za samo nekoliko dana. Električnih grijalica u trgovinama je također ponestalo.

One toplane koje se nisu imale mogućnosti prebaciti na mazut su ubrzo nakon prestanka isporuke plina, zbog nedovoljnih zaliha ugašene. Samo u Novom Sadu i Pančevu bez grijanja je ostalo oko 120.000 ljudi. Kako prenosi Blic, najugroženiji su djeca, starci i bolesnici, kojima prijeti smrt od smrzavanja.

Stanje nije puno bolje ni u Sarajevu, gdje se stanovništvo također smrzava. Vlasti u BiH upozoravaju kako toj zemlji, ne uspostavi li se uskoro ponovno isporuka plina, prijeti "humanitarna katastrofa". Prema pisanju Dnevnog avaza, Rafinerija nafte Bosanski Brod ima zalihu 18.000 tona mazuta koje može odmah isporučiti u Sarajevo, ali je za to potrebno odobrenje sarajevskih toplana. Naime, iako su radnici rafinerije unatoč blagdanima pohitali na posao kako bi osigurali mazut, problem je u papirologiji, odnosno u Zakonu o javnoj nabavi koji trenutno komplicira situaciju oko isporuke.

Tvornice se zatvaraju

Zbog nestašice plina zatvaraju se tvornice i postrojenja diljem Europe. Prvi su se na udaru našli veliki industrijski pogoni poput čeličana, tvornica za preradu aluminija i željeza te tvornice automobila. Radnici su poslani na prisilni "godišnji odmor".

I.M.
Foto: AFP/Pixsell