NASA je jučer u svemir, preciznije na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS), lansirala oko 5000 tardigrada i 128 beba lignji koje svijetle u mraku. Životinjice su do ISS-a stigle u pošiljci koju je dostavila raketa SpaceX-a.

Tardigrade, odnosno dugoživci, malena su bića dugačka oko jednog milimetra. Izgledom podsjećaju na neku deblju životinjicu te su stoga dobile nadimak vodeni medvjedići. Izuzetno su žilave, mogu preživjeti ekstremno zračenje, visoke i niske temperature te čak boravak u vakuumu svemira, piše Science Alert.

Naime, one se u za njih nepovoljnim uvjetima "osuše", odnosno uđu u fazu obamrlosti u kojoj mogu preživjeti i više godina, sve dok situacija u okolišu opet ne postane povoljna. Zbog te svoje posebne moći tardigrade su savršena bića za istraživanje mogućnosti prilagodbe za život u svemiru.

"Mogu preživjeti tisuće puta veću količinu zračenja nego ljudi"

"Tardigrade mogu preživjeti isušivanje, smrzavanje i zagrijavanje iznad točke ključanja vode. Mogu preživjeti tisuće puta veću količinu zračenja nego ljudi te dane ili tjedne s malo ili bez kisika", kazao je molekularni biolog Thomas Boothby sa Sveučilišta Wyoming.

"Već je dokazano da mogu preživjeti let u svemir i da se mogu tada i razmnožavati. Također znamo da mogu preživjeti dulju izloženost vakuumu svemira", dodao je.

Astronauti na ISS-u će u suradnji s Boothbyjem i njegovim kolegama istraživati koji principi iza molekularne biologije vodenih medvjedića utječu na neposredne i dugoročne prilagodbe životu u orbiti Zemlje. Znanstvenici se nadaju da će ove informacije pružiti vitalne uvide za buduće terapije koje bi mogle omogućiti bolje zdravlje astronauta tijekom duljih svemirskih misija.

Sekvencirali genom vodenih medvjedića

Stručnjaci su sekvencirali genom tardigrade Hypsibius sampleplaris i razvili metode za mjerenje utjecaja različitih okolišnih uvjeta na ekspresiju njenih gena, što bi nam moglo pomoći pri razumijevanju čimbenika stresa koji utječu na ljude u svemiru, navodi NASA.

"Svemirski letovi mogu biti izazovno okruženje za organizme, uključujući ljude. Jedna od stvari koju želimo učiniti je shvatiti kako tardigrade preživljavaju i reproduciraju se u tim okruženjima i možemo li išta naučiti o trikovima koje koriste kako bismo ih prilagodili za zaštitu astronauta", rekao je Boothby.

U svemir poslane i svjetleće lignje

SpaceX je na ISS dostavio i svjetleće lignje (euprymna scolopes), poznate kao havajske lignje. Ove životinjice dugačke svega tri milimetra u svom tijelu imaju poseban organ koji proizvodi svjetlost na vrlo zanimljiv način. Naime, njihov svjetlosni organ ispunjen je svjetlećim bakterijama koje emitiraju svjetlo i time lignji osiguravaju zaštitu od predatora. Zauzvrat lignja bakterijama osigurava dom i prehranu.

Znanstvenici se nadaju da će analizom simbiotskog odnosa bakterija i liganja doznati kako korisni mikrobi u svemiru surađuju sa životinjskim tkivom.

"Životinje se, uključujući ljude, oslanjaju na mikrobe kako bi održali zdrav probavni i imunološki sustav. Za sada ne razumijemo u potpunosti na koji način svemirski letovi utječu na te korisne interakcije", rekla je mikrobiologinja Jamie Foster sa Sveučilišta Florida.

Rađaju se bez bakterija

Havajske lignje se rađaju bez bakterija te ih nakon rođenja prikupe iz oceana. Astronauti će stoga lignjama dodati bakterije čim ih odmrznu na ISS-u. Na taj će način stručnjaci moći promatrati lignje dok uspostavljaju simbiozu s bakterijama.

Znanstvenici se nadaju da će na taj način moći utvrditi koji su se geni lignje aktivirali i deaktivirali kako bi postigla ovu simbiozu u svemiru. Ta bi informacija mogla pomoći astronautima da na dugim svemirskim putovanjima bolje održavaju svoje mikrobiome u probavnom i imunološkom sustavu.