ZNANSTVENICI s Instituta Ruđer Bošković (IRB) razvijaju inovativno i održivo gnojivo iz biomase meduza i rebraša, morskih organizama koji sve više postaju problem za ribarstvo i turizam. U sklopu projekta NutriGel, u laboratoriju je potvrđeno da se iz ove biomase mogu izdvojiti dušik i fosfor te dobiti materijal bez neželjenih onečišćenja, što otvara mogućnost primjene u održivoj poljoprivredi, piše N1.

Ovaj projekt povezuje more i polja primjenom načela kružnoga gospodarstva, pretvarajući tako morski "problem" u potencijalni resurs za proizvodnju hrane i smanjujući ovisnost o neobnovljivim gnojivima. S obzirom na rast svjetskog stanovništva i sve veću potrebu za sigurnom opskrbom hranom, poljoprivreda se suočava s izazovom kako povećati proizvodnju uz istovremeno smanjenje pritiska na okoliš.

Gnojiva su pritom ključna jer biljkama daju potrebne hranjive tvari, no njihova se konvencionalna proizvodnja oslanja na neobnovljive izvore. Primjerice, fosfor se većinom dobiva iz fosfatnih stijena, čije su zalihe ograničene. Zbog toga raste potražnja za novim, održivim i nefosilnim izvorima hranjiva koji mogu umanjiti utjecaj poljoprivrede na okoliš i pridonijeti kružnom gospodarstvu.

Sljedeći je korak pronalazak partnera

"Zasad smo uspješni. U kontroliranim laboratorijskim uvjetima potvrdili smo da se dušik i fosfor mogu taložiti te da se može dobiti materijal bez neželjenih onečišćenja u talogu. Ovo je važan korak jer želimo pokazati da se iz biomase može dobiti kvalitetan i siguran proizvod", pojasnila je dr. sc. Tjaša Kogovšek, voditeljica projekta NutriGel iz Centra za istraživanje mora IRB-a u Rovinju.

Projekt NutriGel služio je za dokazivanje inovativnog koncepta, a njegov je istraživački tim uspješno potvrdio znanstvenu i tehnološku izvedivost ideje. Sljedeći je korak pronalazak partnera za nastavak istraživanja i razvoj procesa koji bi omogućio širu primjenu.

Znanstvenici također žele ispitati može li se isti ili sličan postupak primijeniti i na druge vrste biomase, odnosno na druge organske tvari koje bi mogle poslužiti kao izvor hranjiva. Tako se kroz ideju kružnog korištenja resursa povezuju ekologija i poljoprivreda, a ono što je donedavno bio samo problem za ribarske mreže, danas se istražuje kao vrijedan resurs za budućnost.